Kada je prije šest godine stratala Bučijada u Ivanić Gradu, malo je tko stvarno vjerovao u pobrojene ozbiljnije gospodarske nakane. Isprva kao turistički razlog da se trećega vikenda u listopadu vlakom dođe iz Zagreba u okolicu na bučnicu, juhu od tikve, po sjeme egzotičnih i ekoloških tikava ili po egzotične ukrasne plodova, bučino ulje, džem ili pekmez od buča, čak i po literaturu, jer je 2010. Grad Ivanić Grad objavio i knjižicu Marice Svetlečić «Neka buče govore jelom» o uzgoju tikava te sa stotinu receptura žena iz ivanićgradskoga kraja, buča je postala i vrlo respektabilan razlog za razgovor i za akciju.
Priredba je najprije iskočila kao prva među sličnim bučno-tikvastim priredbama u zemlji, a zatim je, upravo zalaganjem Grada, 23. veljače 2011., u Ivanić Gradu osnovana i nacionalna Udruga proizvođača bučina ulja u Hrvatskoj. Izuzevši tri, istina najveće, pristupili su joj svi prerađivači bučinih koštica u ulje. Oni žele zajedničkim nastupom (sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, poticaji, zajmovi, tržište…) pojednostaviti svoje poslovanje te organizirano omogućiti onima koji nemaju mnogo zemlje da uzgojem različitih vrsta buča za različite namjene oplemene tlo, a i kućni budžet.
Najvažniji zadatak – povećanje proizvodnje i potrošnje bučina ulja
Povećanje proizvodnje i poboljšanje kakvoće osnovni su joj ciljevi. Zagledani, naime, u najpoznatije europske proizvođače bučina ulja, Austrijance, ovi su uglavnom sitni hrvatski uljari uočili kako susjedi rado kupuju bezimeno u nas proizvedeno ulje u rinfuzi te ga prepakiranoga prodaju pod svoje, dakako, po mnogo unosnijim cijenama.
Hrvatski su se uljari odlučiti stoga udružiti, urediti tržište i, ne samo zato što je to sad moda, stvoriti prepoznatljivi brand ulja koje se tradicinalno do sada u nas trošilo najviše u sjeverozapdnoj Hrvatskoj odnosno u Međimurju, Zagorju i Zagrebu, a ima perspektivu i mnogo šire kroz novu gastronomiju.
Buče i tikve od mesa i koštica do ulja
Ne samo, naime, da se tim «crnim» ili «koščičnim uljem» začinjava salata, bažulova odnosno grahova ponajprije, nego se kreiraju i zanimljiva jela kao što je u svome zaprešićkom restoranu chef Tomislav Špiček kreirao sladoled s bučinim košticama i bučinim uljem. Uz to, bučine koštice kroz mnoge se priredbe, primjerice kroz slastice «Babičini kolači», izvlače iz zaborava.
A otkad su uzgojene koštice golice, postale su i omiljen moderan snack poklonika tzv. zdrave hrane. Znana je, naime, zdravstvena korist bučinih koštica i bučina ulja, posebice za muški svijet koji ima problema s prostatom. Na to se, dakako, oslanja i uopće posljednjega desetljeća omiljenost tikava zbog mesa ploda, koje se može prpremati na mnoštvo načina.
Udruga proizvođača bučina ulja tragom uspjelijih proizvođača maslinova ulja
Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske okupila je uglavnom sve proizvođače bučina ulja, izuzevši, na žalost, tri najveće. Pod predsjedanjem Ivana Grbića, vlasnika tvrtke Grbić d.o.o. iz Požege, najistočnije uljare za preradu bučinih koštica – ne računajući i one svježe otvorene u Srbiji?! – glavnim je zadatkom istakla promicanje, razvitak i unapređenje proizvodnje bučina ulja, stvaranja robne marke bučina ulja i zaštite proizvoda posebne kvalitete, nastup prema tijelima i institucijama Republike Hrvatske u ime proizvođača, te poticanje i organiziranje izvoza ovog proizvoda.
Da bi to postigli, odlučili su – zagledani u kolege proizvođače maslinova ulja, koji su i mnogo brojniji i koji su odmakli mnogo dalje u svemu – definirati probleme i zadatke te ponuditi rješenja u području zakonodavstva, tehnologije, tržišta i edukacije. Tako, primjerice, kane pokrenuti dopunu Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02) u području proizvodnje uljnih buča i bučinog ulja kako bi država bespovratno poticala i tu proizvodnju, sufinancirala kamate, subvencije za sadni materijal te projekte spodručja proizvodnje bučina ulja i uzgoja uljnih buča kroz proračune jedinica lokalne samouprave i županija. Iniciranje potpisivanja sporazuma jedinica lokalne i područne uprave i samouprave o poslovnoj suradnji sa zainetersiranim bankama gdje zainteresirani poduzetnici mogu podići zajmove.
Također kane potaknuti donošenje pravilnika o bučinim uljima, kvaliteti i kontroli kvalitete, zatim akata koji će stručno definirati tehnologiju proizvodnje bučina ulja u suradnji s obrazovnim, zdravstvenim i znanstvenim institucijama u RH (Prehrambeno biotehnološki fakultet, Agronomski fakultet i dr.). Žele također utvrditi kriterije i način ocjenjivanja kvalitete bučinaulja te pravila kušanja.
Edukacija proivođača i buča i ulja, ali i – potrošača
Druga je skupina zadataka definicija i njegovanje dobre prakse u svim segmentima proizvodnje bučina ulja i edukacija proizvođača organizacijom seminara i radionica, tematskih rasprava i javnih tribina, grupnih posjeta sajmovima, seminarima i radionicama, promocija prilagođavanja poljoprivrednika ekonomičnijem i konkurentnijem načinu proizvodnje te prihvaćanje i primjena novih tehnologija; podizanje ekološke svijesti poljoprivrednika kroz stručna predavanja i savjetovanja.
Treća skupina zadataka usmjerena je poticanju potrošnje bučina ulja i njegova vrednovanja: edukacija građana i potrošača kroz javne istupe članova Udruge i promidžbeni materijal; poticanje prodaje proizvoda od bučinih koštica i ulja, a posebice njihov izvoz u EU; edukacija mladih koja podrazumijeva uključivanje djece u rad udruge, njihovo osvješćivanje od malih nogu kroz predavanja u vrtiću i osnovnoj školi i njihovo sudjelovanje u različitim ekoakcijama.
Četvrta je skupina zadataka promidžba, kako osposobljavanjem članova Udruge za kontakte s medijima i organiziranje njihovih medijskih istupa, tako i izradom suvenira Udruge i djelatnosti proizvodnje bučina ulja te zajedničkih promidžbenih materijala, zatim izdavanje stručnih časopisa, biltena i brošura spodručja proizvodnje, prodaje i primjene bučina ulja.
Brojne manifestacije za stručnu i široku javnost
Slijede potom manifestacije Dani bučinog ulja, ocjenjivanje bučina ulja, organizacija prigodnih programa i sadržaja, druženje, upoznavanje i razmjena iskustava među proizvođačima bučinog ulje iz cijele Hrvatske i šire. U okviru manifestacije Dani bučina ulja planiraju i stručnu raspravu o bučinu ulju i zdravlju odnosno o blagotvornom djelovanje bučina ulja na zdravstvene probleme. Planiraju organizirati i sajam na kojem će prezentirati kvalitetu bučinog ulja, a također računaju i na sudjelovanje proizvođača na sličnim sajmovima i manifestacijama u inozemstvu.
Šestu skupinu zadataka nazvali su Markicom protiv manipulacije na tržištu – brend zemljopisnog podrijekla. Proizvođači bučina ulja smatraju kako je pri izvozu bučina potrebno zaštititi zemljopisno podrijetlo proizvoda prema Pravilniku o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane Ministarstva poljoprivrede prema pravnoj stečevini Europske Unije da se njime ne bi moglo manipulirati na tržištu. Udruga ima za cilj promovirati i stvoriti brend hrvatskoga bučina ulja te ga promovirati doma i u inozemstvu.
Uz ostalo, kane okupljati članstvo, organizirati zajedničke nastupe na sajmovima, izložbama i drugim manifestacijama s ovoga područja, poticati druženja i razvoj humanih i plemenitih odnosa među članstvom, surađivati sa svim udrugama u ekologiji, poljoprivredi te udrugama koje djeluju na očuvanju biološke raznolikosti zemlje i srodnima.
Tekst Božica Brkan
Više informacija o Udruzi i uzgoju buča za preradu u bučinu ulje u Gradu Ivanić Gradu, Marica Svetlečić, tel. 012831376, e-pošta marica.svetlecic@ivanic-grad.hr