Posljednjeg dana kolovoza 2009. na 47. Međunarodnome poljoprivredno-prehrambenome sajmu odnosno kmetijsko-živilskom sejmu u Gornjoj Radgoni na tradicionalnome ocjenjivanju mesa i mesnih prerađevina ponovno su među nagrađenim bili i Kulin d.o.o i njezin vlasnik, jedan od najuglednijih kulenara Tomislav Galović. Srebrne su medalje dobili Slavonska domaća kulinova seka Galović, Slavonska domaća kobasica Galović, Slavonska domaća mast Galović, Slavonski domaći čvarci Galović i Slavonski domaći kulin Galović, a zlatnom je medaljom nagrađena slavonska domaća slanina Galović.
Galović je, podsjećamo, prvi malen hrvatski proizvođač koji se uspio još 2003. godine predstaviti kulenom, jednome od ponajboljih autohtonih nacionalnih proizvoda, na nekome međunarodnom ocjenjivanju, upravo slovenskome, i odmah je osvojio zlatnu medalju za Slavonski domaći kulin Galović. Osobito je ponosan što se i domaći proizvodi, rađeni u malenim serijama, uspijevaju nametnuti i vanjskim izgledom, izgledom i bojom prereza, testurom, mirisom i okusom te osvojiti internacionalni stručni ocjenjivački sud.
Prerađujem 700 svinja godišnje, a proizvedem po 10 kulena po jednoj, govori Tomislav Galović, koji upravo za svoju tvrtku osnovanu 2001. godine, u Slavonskome Brodu proširuje kapacitet koji će mu dopušati godišnju preradu 1200-1400 komada svinja. Za predstojeću je jesen ugovorio 1000 uzgojenih svinja sa 15 uzgajivača, od kojih je 10 njegovih vrlo ozbiljnih i sad već višegodišnjih isporučilaca, primjerice Marica Kasapović iz Glogovice (već 15 godina!), Liza Lasić iz Slobodnice (već 10 godina), Zvonko Emedi iz Rajeva Sela, Slavko Pavković i Ilija Pavković iz Posavskih Podgajaca, Zlatko Borovac iz Drenovaca, Ivan Golubović iz Đurića, Ivica Lišćević iz Drenovaca i drugi. Prosječno po turi isporučuju po pedesetak svinja, koje i hrane na način dogovoren s Galovićem.
Prodati bi finalnih proizvoda Galović mogao i više, ali upravo odluka da održava davno potvrđenu kakvoću zadržava ga na optimalnoj preradi. Tako, na žalost, već ljeti u Galovićevoj prodavaonici i Vlaškoj 78 u Zagrebu nema ni kulenove seke, ni švargle, ni masti a ni kobasica, a može se tek nešto slanine i kulina očekivati ponovno u prodaji oko Božića. Uz to, održava i stalnu cijenu 70 eura po komadu pokazujući kako želi svoj posao učiniti, kako je to običaj u svijetu, obiteljskim i to tako da već sada kroz igru za njega odgaja i petogodišnjeg unuka Frana.
Kao potpredsjednik Origina za Europu Tomislav Galović, pravnik s međunarodnim isksutvom, nastoji hrvatske vrijedosti kao što je upravo slavonski domaći kulen/kulin učiniti prepoznatljivim i u međunarodnim okvirima te – kao što je to s Božicom Brkan, urednicom Vrta, priloga Večernjeg lista, u okviru tada vrlo utjecajne Kulenijade, pokrenuo prije više od desetljeća – pomoći snaženju zakonskih okvira koji će pomoći i proizvodima i vjerodostojnim njihovim proizvođačima. Uostalom, podsjeća, zaštićeno zemljopisno podrijelo prvi je španjolski pršut, slavni jamon de teruel, stekao 1998., samo godinu dana prije slavonskoga domaćeg kulena.
(Objavljeno 4. rujna)