Iz prve ruke, kao svojevrsni pionir bez izravnih interesa, trgovačkih dakako, promatrala sam i kreirala događaje oko toga u nas prvoga zaštićena proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom «po starome» a, na žalost, zapravo još nezaštićenome «po novome», po hrvatskim «europskim» propisima. Također je moj tekst «Kulen na stolu» objavljen s nadnaslovom «Umjesto pogovora» kao pogovor knjizi «Slavonski domaći kulen i kobasice/ Mala škola povijesti i proizvodnje» Benčevića i Petričevića, prvome izdanju 1999. te opetovan u drugome izdanju. I po tome, jer prijepori još postoje,knjiga će biti zanimljiva onima u množini, koji kulen žele poslužiti, a još više onima koji ga još i to kvalitetnoga žele proizvesti i to, kako se obično kaže od njive do stola.
Nastala is Vrtova serijala “Mala škola slavonskoga kulena”
Knjiga je nastala iz serijala «Mala škola slavonskoga kulena» dr. Krste Benčevića i dr. Antuna Petričevića, koji ne samo da su zajedno bili predavači na osječkome Poljoprivrednom fakultetu nego su i bili članovi ocjenjivačkoga suda prve u Hrvatskoj Kulenijade, one Večernjakove, pošto sam 1983. Promijenila način ocjnjivanja i, bez lažne skromnosti, osobito uz pomoć dr. Benčevića i pravnika-kulenara Tomislava galovića, postavila temelje i budućih, današnjih propisa, a i zaštite. No o tome drugom prilikom.
Novo izdanje knjige «Slavonski domaći kulen i kobasice, II. dopunjeno izdanje» iskusnih Petričevića i Benčevića s mladim autorom Kušecom mnogo je šire – prvo izdanje ima 146 stranica manjega, a drugo 222 stranice većega formata – a obrađuje i ono najvažnije – sirovinsku osnovu, kako se to obično kaže. Iako je za kulen umijeće, tehnologija strašno važna, bez dobra mesa, nema, naime, ni dobroga kulena/kulina. Mnogi ambiciozni kulenari, naime, ulažu sve više i u odabir pasmina svinja te u poseban način ishrane.
Sad je to postao ozbiljan posao i svakako valja požuriti te neovisno o cijeni ishoditi sve potrebne zaštite za izvornost. I državnoj administraciji i kulenarima, i velikima i malima – posljednjih se godina odvojeno ocjenjuju profesionalni i hobistički kulenovi, «kulenje» i to na kulenijadama po cijeloj Slavoniji – nedvojbeno će dobro doći i ova knjiga čija je mudrost od povijesti do tehnologije prikupljena upravo na takvim ocjenjivanjima ali i brojnim znanstvenim i stručnim istraživanjima, osobito posljednjih godina. A tu je predvodio upravo prof. dr. sc. emeritus Antun Petričević sa svojom ekipom.
Dr.sc. Bela Njari, redoviti profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu u recenziji ocjenjuje:
„Slavonski domaći kulen i kobasice”, II., dopunjeno i izmijenjeno izdanje, jako je vrijedno djelo, jedinstveno u našoj zemlji. Iz njega je razvidna cjelokupna problematika koja se odnosi na tu vrlo zahtjevnu i opsežnu proizvodnju te se bez zadrške može preporučiti…”
Dr. sc. Marko Krznarić, znanstveni suradnik, suradni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, u svojoj recenziji kaže:
„ To je hvale vrijedna i potrebita knjiga u kojoj je na jednom mjestu povijesno, stručno i praktično obrađen slavonski domaći kulen i kobasice.”
Sadržaj knjige
Podsjećamo da knjiga obrađuje čimbenike postanka i razvitka proizvodnje slavonskoga domaćeg kulena, trajnih kobasica i trajnih proizvoda od mesa te svinjokolje u prošlosti Slavonije i u novije doba. Potom govori o suvrmeenoj proizvodnji slavonskoga kulena i kobasica odnosno o
proizvodnji svinja i svinjskoga mesa visoke kakvoće, kakvoći mesa za proizvodnju kulena,
klanju i klaoničkoj obradi trupova teških svinja za domaći kulen i šunke, uputama o izboru i uporabi soli za soljenje i sredstava za salamurenje; začinima u proizvodnji slavonskoga kulena i trajnih kobasica; postupcima za proizvodnju domaćega slavonskoga kulena i trajnih kobasica;
zrenju domaćega kulena i trajnih kobasica te o prostorijama potrebnim za proizvodnju domaćih kulena i kobasica.
Knjiga obrađuje o sustav ocjenjivanja domaćih kulena i trajnih kobasica s pet glavnih svojstava kakvoće domaćega kulena i trajnih kobasica te, uz ostalo, opisuje organizirano djenjivanje i djelovanje – „Kulenijade” zagrebačkog „Večernjeg lista”, osnivanje udruga proizvođača slavonskoga domaćega kulena i trajnih kobasica i pririkaz praktičnoga postupka proizvodnje domaćega kulena u prvom tečaju za proizvođače. Slijede i teme o marketingu, zaštiti naziv ai podrijetla te tema Kulen na stolu”, o kojoj piše Božica Brkan.
Knjiga “Slavonski domaći kulen i kobasice, II. dopunjeno izdanje» Petričevića, Benčevića i Kušeca bit će predstavljena 15. Travnja 2011 u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu.
Promotivna joj je cijena 100 kn.