Slavonka srčika – prva među vodećim starim sortama jabuka

Zašto upravo slavonskoj srčiki dajemo prednost među tolikim brojem lijepih, ukusnih i mirisavih izloženih plodovai sorata?

U prvom redu zbog njezine duge povijesti u našim krajevima, zbog njezina dugovječnog stabla i otpornosti na skromnu njegu, zbog kakvoće i trajnosti njezinih plodova i u skromnim uvjetima (bez hladnjače i zaštite konzervansima), zbog njezina ekonomskog značaja u zdravoj prehrani stanovništva u našoj povijesti, zbog višestruke njezine primjene u domaćinstvu (svježa za jelo te prerađena za sušenje, u sokovi, ocat, pite i kolače itd.).

Jednako vrijedna i 1936. i 2010.

U prilog tim našim tvrdnjama o slavonskoj srčiki poslužit ćemo se anketom o toj jabuci provedenoj još od 6. do 8. studenoga 1938. godine u Nižoj poljoprivrednoj školi u Slavonskoj Požegi. Škola je djelovala u tadašnjoj Posavskoj banovini tako da su neki naši mještani ovih sela (Gunjavci, Drežnik, Adžamovci, Brđani, Rešetari i drugih mjesta) bili polaznici  tečajeva o voćarstvu u poznatoj Požeškoj ratarnici, a neki od njih bili su i na studiju u poznatoj Praškoj školi. Jedan od najistaknutijih polaznika „Niže poljoprivredne škole” u Slav. Požegi bio je pokojni Nikola Horvatović. Uz njega je bilo mnogo sljedbenika toga novog vala u razvoju voćarstva ovoga kraja a spominjem neke od njih – Jozo Dautović, Tunja Vukšić, Milan Jakešević, Branko Tomić, Josip Špoljarič, kao i poznatije porodice Vlaovića, Vukšića i Čakarića iz Drežnika i Brđana.

Spomenuti naši preci i mnogi drugi koje nismo spomenuli udarili su čvrste temelje opstojnosti voćarstva našeg kraja na južnim padinama Psunja pa sve do Posavine. Mnoge jabuke koje su oni posadili još i danas žive i predstavljaju biološku raznovrsnost u voćarstvu. Moramo shvatiti da je to veliko nacionalno bogatstvo koje moramo čuvati kao dio naše tradicije i prenositi je na najmlađe generacije kao što to nesebično radi profesor Ivan Dautović.

Anketa požeške Niže poljoprivredne škole

Ivan Bašić, autor teksta i više knjiga o ekološkom voćarstvu iz vlastita iskustva (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

No, vratimo se spomenutoj anketi i promotrimo kakve su zaključke sudionici ankete donijeli prijesedamdeset godina:

1.     Postoji jedna naša domaća (autohtona) sorta jabuka a to je slavonska srčika  koja je od davnina bila prvenstveno raširena na području Slavonije i koja je imala najveću važnost u voćarskoj proizvodnji ovog kraja.

2.     Postoje uglavnom stara stabla srčike koja su se bez ikakve velike njege i do danas  (1936.!) uzdržala kao zdrava i čvrsta stabla. Pojedina stabla starija su i više od 70 godina a još uvijek jako dobro rode i daju divne sočne plodove.

3.     Puna životna snaga srčika i u sedamdesetim godinama pokazuje da je sorta jabuke neobične otpornosti i izdržljivosti. Ona daje kroz cijeli svoj vijek kvalitetne trgovački vrijedne plodove.Posebna joj je osobina da se dobro očuva i svježa i dobra je za svaku upotrebu i preradu – turšija, sok, ocat, sušenje, za izradu pita i kolača. Ukratko, jedna je od najboljih za našu voćarsku proizvodnju, posebno u svojoj kolijevci Slavoniji.

4.     Malo je poznato da su mnoga stabla zasađena pod imenom srčika a nisu sorta srčika nego većinom zeleni štetinac a u manjoj mjeri zelena kneževka  ili kiseljak. Ove jabuke izgledom su vrlo slične srčiki, ali nisu srčika. One kvalitetom i trajnošću plodova u velikoj mjeri zaostaju za slavonskom srčikom.

5.     Slavonska srčika odlikuje se ovim svojstvima:

Slavonska srčika (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

Plod je srednje krupan do krupan, zelene do zeleno-žute boje a sa sunčane strane presvučen je Jupiterovom crvenom bojom. Meso ploda je žućkasto, hrskavo i jedro, umjereno sočno, blage je ugodne arome te skladnog vinsko-kiselog okusa. Slavonska srčika je zimska jabuka a održi se čak do ljeta.

Zeleni štetinac jabuka je daleko slabije kvalitete i manje je ekonomske vrijednosti. Meso mu je zelenkasto-bijele boje,mekano i oporo, kiselog i neskladnog okusa, bez arome. Ne može se dugo održati kao srčika a stajanjem gubi sočnost i postaje „brašnjav”

6.      Na osnovu rasprava u Nižoj poljoprivrednoj školi u Slavonskoj Požegi učesnici u ovoj anketi 1936. godine donijeli su zaključak da se za unapređenje voćarstva Savske Banovine slavonska srčika označi kao jedna od glavnih sorata jabuka.

I  26.veljače 2010. godine kao poznavalac mnogih starih sorti jabuka, uz podršku cijele komisije, iznio sam gotovo identičan stav kao u provedenoj anketi te smo proglasili upravo slavonsku srčiku vodećom sortom jabuka na napoj izložbi.

Uzgoj bez kemije

S izložbe starih sorata jabuka: slavonska srčika (Snimio Dražen Kopač / Acumen)
Brižniji uzgoj slavonske srčike među mnogobrojnim ljepoticama starih sorti bio bi korak više u lancu borbe za zdraviji život naših građana i očuvanja naše tradicije i kulturne baštine kao i očuvanju biološke raznovrsnosti i zdravijeg okoliša – bez kemije.

O morfološkim osobinama sorte i ostalim karakteristikama detaljnije sada nećemo govoriti jer ćemo to opisati u posebnoj knjižici o pučkoj polmologiji, koju pripremamo.