Miklaužić,Trdenić, Mikša, Jaram, Tušek, Kosovec, Marinčić, Prpić i Cvanciger-Šarar prvi su vinari koji su dobili priliku svoj škrlet označiti i novom, zajedničkom robnom markom. I prije je,još prije nekoliko godina, bilo pokušaja da se ponajbolji i najozbiljniji škrleti zajednički izbrendiraju, ali to iz više razloga nije uspjelo. Piše BOŽICA BRKAN.
Zahvaljujući i Udruzi Moslavačka vinska cesta, projekt napokon ima priliku ozbiljno zaživjeri, jer je i više vinara, motiv je opipljiviji i financijski, a i sam je posao serioznije pripremljen.
Vinari zadržavaju osobni vizualni identitet i samo dodaju zajedničku oznaku koju je kreirala marketinška agencija Bruketa & Žinić. Vrlo je maštovita, budući da vizualno asocira na jedno od škrletovih imena, ovnek žuti, te na glavu ovna odnosno izgled njegov grozda kao ovnujske glave, prema čemu ga tako i nazvaše.
Oznaka će se u obliku žute markice aplicirati na bocu na sve škrlete koji zadovolje kriterije propisane posebnim pravilnikom i biti će jamac dodatne kakvoće. Prema riječima Mislava Kašnera, 
i Violete Jelić, tajnice Obrtnilke komore, markicu mogu osvojiti samo vina kontroliranoga geogafskog podrijetla koja su, uz druge uvjete, osvojila najmanje srebrnu diplomu na ocjenjivanju vina na izložbi MoslaVINA.
Škrlet je autohtona sorta grožđa koja potiče iz Moslavine i Petrinjskog kraja. Danas je glavnina proizvodnje škrleta u Moslavini gdje su privatni vinari prepoznali potencijal te sorte. Na Moslavačkoj vinskoj cesti, na dvadesetak kolimetara od Popovače do Kutine do Popovače, u kletima i vinskim podrumima možete kušati kvalitetna moslavačka vina te, dakako, i prizalogajiti u: Vinariji Trdenić, Vinariji Prpić, OPG Stjepana Tušeka, Moslavačkoj kleti, OPG Florijanović, Kleti Mikša, Kleti Romić, OPG Sambolek, Kleti Jelančić, OPG Kašner, Vinariji Miklaužić, Vinariji Cvanciger, Vinariji Jaram, Vinariji Kosovec i Vinariji Ilovčak.
Ističemo također, da je u posljednjih godinu-dvije Udruga je posvetila velik pozor i podizanju kakvoće od brige o nasadima – klonska selekcija kao prve sorte u nas! – do njege vina, educiranja vinara, brendiranja, ali i predstavljanju na ocjenjivanjima, sajmovima i slično samo ove godine od Gast Expo Opatija, Dalmacija Wine Expo, Vinistre do Moskve i Decantera.
Prof. dr. sc. Stanka Herjavec opisuje:
Škrlet je vrlo rijetka bijela sorta, čije vino pozornost plijeni specifičnom, nježnom aromom i izraženim bouquetom. Sortna joj aroma podsjeća na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s notama vanilije. Kristalno je bistro, svijetložućkaste boje koja se prelijeva prema zelenoj.
Katalog Turističke zajednice Kutine Škrlet – izvorna moslavačka sorta opisuje:
Vino je bistro, svijetlo žućkaste boje s nijansama zelene, dobre kakvoće, ali ponajprije od zdravog i zrelog grožđa s dobrih južnih položaja. Nakupljanje šećera u bobicama grožđa uglavnom nije veliko, obično oko 16%, samo u iznimno dobrim godinama na određenim položajima može nakupiti i do 18 % šećera, ali je zato ukupna kiselost dosta visoka od 8 do 11 g/l.
Kvalitetno vino Škrlet odlikuje nizak sadržaj alkohola (9,7-11-5 vol.%) i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina (5,4-8,0 g/l) što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.
Vino je puno, zaobljeno, kiselkasto, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom, nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom.
Uz 19. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti, Kutina, 25.-27. svibnja 2012., organizatori izložbe Udruga vinara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić Kutina i Turistička zajednica grada Kutine (urednica je Slavica Moslavac) objavili su uobičajeno zanimljiv katalog. Na str. 8-9 Darko Preiner, dipl. ing. piše:
Škrlet – autohtona moslavačka sorta
Škrlet je jedna od rijetkih sorata vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju s velikom sigurnošću možemo reći da je autohtona. Ne možemo sa sigurnošću reći je li ovdje i nastala ili je davno donesena na ovo područje, ali danas te sorte, osim na području moslavačkog vinogorja, nema u značajnijoj mjeri.
Osim Škrlet, ova se sorta često naziva i Ovnek žuti. Prvi se put spominje vezano uz područje oko Petrinje, a nalazi se u Gospodarskom listu XII/1856. godine u spisu gospodina Vukotinovića «Trsovi Hrvatske», i to pod nazivom Kanigl gruner, Ovnek, Osukač ili Maslec. Prvo značajnije istraživanje ampelografskih i gospodarskih značajki objavljeno je 1985. godine u sklopu doktorske disertacije prof. dr. sc. Nikole Miroševića s Agronomskog fakuleta u Zagrebu.
Opis sorte
Sorta po dozrijevanju spada u 3. epohu, tj. u kasnije sorte, a u uvjetima moslavačkog vinogorja u prosječnim godinama dozrijeva u prvoj polovici listopada. Trsovi škrleta bujnog su rasta, debele rozgve, što posebno dolazi do izražaja u pretjerane gnojidbe vinograda. Posebno su jako razvijene vitice kojima se čvrsto povezuje s armaturom.
Grozdovi su valjasto-piramidalni, i vrlo često s jednim ili dva krila. Čest je slučaj da zbog lošije oplodnje grozdovi budu rastresiti i rehuljavi, međutim u slučaju dobre oplodnje grozdovi su poprilično zbijeni. Oplodnja i pravilno zametanje bobica u grozdu jedan je od najvećih problema ove sorte. To uvelike ovisi o vremenskim uvjetima u vrijeme cvatnje na koje se malo može utjecati, ali i o bujnosti i ishranjenosti borom. Potvrđen je pozitivan utjecaj pinciranja mladica i folijarna ishrana borom na uspjeh oplodnje cvjetova u grozdu. Bobica je okrugla ili blago plosnata. Žutozelene, a na osunčanoj strani i zlatnoljubičaste boje po kojoj je sorta vjerojatno i dobila naziv.
Prema nekim autorima, sorta se smatra relativno otporna na botritis, tj. sivu trulež, međutim u 2010. godini to nije bilo tako, sorta je bila uvelike pogođena tom bolešću kao i svaka druga. Iznimka su jedino vinogradi s većim razmakom sadnje, većim razmakom sadnje unutar reda u kombinaciji s uzgojnim oblikom kod kojega nema preklapanja rodnih elemenata (lucnjeva) izmežu dva susjedna trsa (npr. jednostruki Guyot) te provedenom defolijacijom, tj. uklanjanjem lišća u zoni grožđa. Kako je rodnost na kratkom rodnom drvu nešto slabija preporučuje se dugi rez, i to dvokraki ili jednokraki uzgojni oblik. Škrlet pokazuje dobru kompatibilnost s danas najraširenijim podlogama za ovo područje SO4 i Kober 5BB, pri čemu se lagana prednost zbog utjecaja na skraćivanje vegetacije ove relativno kasne sorte daje podlozi SO4.
Postupak klonske selekcije
Ovo je prva sorta u Hrvatskoj kod koje je pokrenut postupak klonske selekcije. Prilikom provođenja klonske selekcije utvrđene su određene unutarsortne razlike u rodnosti, bujnosti, oplodnji, veličini grozda, ali i kod otpornosti na botritis.
Međutim, kod svih klonskih kandidata ove sorte utvrđen je značajno veći prinos u odnosu na ostatak populacije ove sorte, što se pripisuje tome što su klonski kandidati slobodni od gospodarski štetnih virusa, dok je u proizvodnim nasadima dana svrlo česta zaraženost ovim virusima. Vina u većini godina su harmonična, lagana, svježa i imaju specifičnu, ali istovremeno nenametljivu sortnu aromu. Rijetki su slučajevi predikatnih vina ove sorte iz razloga što u fazi prezrelosti bobice vrlo lako otpadaju s grozda i tako nastaju veliki hubici. Najveća prednost sorte leži upravo u njenoj autohtonosti i dugoj tradiciji uzgoja u moslavačkom vinogorju koja olakšava plasman vina ove sorte na tržište koje sve više traži nešto što je kvalitetno i izvorno.