Biftek kojega je nazvao multinacionalnim, s ludim umakom i pohanom roštom, vjerujte na riječ, još luđu sibirsku rapsodiju jastučiće s nadjevom od sibirskih borovnica i panna cottu također sa sibirskim borovnicama pripremio je chef Robert Slezak kako bi nas zaveo još rijektom u nas, a sve omiljenijom u cijelome svijetu – sibirskom borovnicom.
Donio ju je k nama iz svoje domovine Poljske, kamo je, kao i u Kinu ili japan, gdje je također vrlo popularna, stigla iz Rusije, zapravo, kako joj i ime govori iz Sibira odnosno Kamčatke. Zovu je još i kamčatskom i majskom jagodom, prema poljskome, a ona je lat. Lonicera coerulea var. kamtschatica Sevast. Na internetu na hrvatskome o njoj nema osobito mnogo podataka osim onih vezanih uz prodaju sadnica, najčešće uvezenih, kako tvrde, iz poljskih ekorasadnika. No već je sada vrlo popularna.
Vrlo pogodna za ekološki uzgoj
Vrlo je skromna, nema velikih zahtjeva prema tlu te uspijeva i ondje gdje druge biljke neće, čak i na vrlo kiselim tlima, a mogu izdržati i prave sibirske minuse, čak i – 40 °C. Čak i cvate ispod ništice, i do – 10 °C. Cvate, tvrde, već od veljače, a plod stiže već za mjesec ili mjesec i pol. Grmovi joj, katkad visoki i 1,5 – 2 m, mogu dosegnuti životni vijek i 35 – 40 godina. Gode joj vlaga i sunce. U nas bi vjerojatno rasla u brežuljkastim i hladnijim područjima na većim visinama, a uglavnom ne treba poput jagoda ni zaštitu, barem folijama, a također je ne treba štititi ni zaštitnim sredstvima, jer je otporna na bolesti i štetnike. Barem u svojoj domaji, gdje im ne pogoduje ni hladnoća. Zato je prati glas da je vrlo pogodna za ekološki uzgoj.
Sibirska se borovnica sadi u redovima razmaknutima 3 metra u razmaku 1,5 m. Pri sadnji u jamu uz svaku sadnicu preporučuje se dodati 5-10 kg zreloga gnoja ili komposta, a dobro je biljku zasuti i piljevinom ili sličnim materijalom. Svake 2-3 godine valja sibirsku borovnicu pognojitizrelim stajskim gnojem ili kompostom. Preporučuje se sadnja u jesen ili u rano proljeće a biljke iz posuda možete saditi cijele godine. Prvih pet godina grmove orezujte samo sanitarno, a potom višak grana skinite sve do sredine grma kako bi biljka imala dovoljno svjetla. Preporučuje se također sadnja najmanje dvije-tri sorte (prema poljskim izvorima rana Zojka, srednjerana Wojtek, kasna Rebeka, zatim Čeljabinka odnosno Czelabinka, Dlinnopłodna, Wołoszebnica, Sinogłaska itd.) radi međusobnoga oprašivanja, a najbolji se oprašivačima sibirske borovnice smatraju bumbari.
U punom rodu po grmu i do šest kilograma plodova
Predlažemo je i za uzgoj na malenim okućnicama, jer je vrlo dekorativna cijele godine – tamnozelenih a u jesen zlatnožutih listova, lijepih vrlo rano sproljeća žućkastih cvjetova i zatim plavičastih plodova. Duguljasti su, ovalni relativno veliki 2,5 – 3 cm, sazrijevaju od travnja do lipnja, a svakako počinju prije redovitih nasada jagoda. Grm već nakon dvije-tri godine daje plod, a u punoj zrelosti može dati i do šest kilograma uroda.
Kao i sve crveno i plavo bobičasto voće, a posebice američka i obična borovnica, vrlo je cijenjena zbog aktivnih supstancija koje povoljno utječu na čovjekov organizam, primjerice vitamini (posebice C i A) i metali (željezo, jod) i sl. Popularnost joj osobito raste otkad se pročulo da zahvaljujući antioksidansima navodno usporava starenje i uopće jača imunitet, djeluje antiupalno te čisti organizam što je vrlo važno pri modernim civilizacijskim bolestima (upale, karcinom, štitnjača…), zračenjima i sl. Preporučuju je u medicinskim i estetskim dijetama.
Ljekovite tinkture, vino, likeri, sirup, sušene, zamrznute… i, dakako, svježe
U Rusiji i Poljskoj omiljen je ljekovit napitak koji se priprema tako da se plodovi zaliju alkoholom, ondje obično votkom, te se ostavi oko 1,5 – 2 mjeseca da odstoji. Zatim tekućinu odlijte, a voće zasladite (med ili šećer) te se ostavite da odstoji još 1,5-2 mjeseca. Potom se odlije tekućina iznad voća i doda onoj prvojte se koristi kao ljekovita tinktura, a voće možete još poslužiti kao slasticu ili s nekom slasticom. Vrlo je cijenjeno i vino te različiti likeri, sirupi i dakako džemovi od sibirske borovnice, a zimnicu je možete i sušiti i zamrzavati.
Sibirska borovnica na cijeni osobito dobiva u gastronomiji ima je kad nema drugoga sličnog voća, ekonomična je, ukusna, slikovita, vrlo primjenjiva. i u različitim kuhinjama sve do vegetarijanske i amkrobiotičke, i u slanim i slatkim jelima, ponajviše u klasičnim i modernim umacima uz divljač i slično meso te u desertima. A možete kušati i menu Oblizeka.