Da i ono malo medija što (još) preuzima Hinu nije, makar s odgodom, objavilo dio informacija, javnost bi ostala prikraćena i za najosnovnije o dogovoru postignutome između Vlade i pčelara. Pčelari, zapravo, i nisu imali velikog izbora te je poslije pisanja predsjednici Vlade i konstatacije kako hrvatsko pčelarstvo od brenda postaje političko pitanje o te potom sastanka predstavnika Hrvatskoga pčelarskog saveza s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem 17. lipnja 2011.
Pčelari će do kraja godine dobiti devet milijuna kuna ili polovicu sume predviđene programom potpora, a novac će moći koristiti samo za kupnju lijeka za suzbijanje varooze pčela te kao tehničku pomoć. Iduće bi godine, kako je izjavio Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza, pčelari trebali dobiti sav dogovoreni novac, a Vlada bi raspodjelu trebala urediti i posebnom uredbom. Pčelari ističu kako time nisu zadovoljni, ali pristankom barem ne gube kontinuitet u financiranju.
Potpore od države ove je godine zatražilo 4200 pčelara, ali će zbog smanjenja novca izostati financiranje nekih (nismo sigurni i manje važnih!) mjera, primjerice kontrola kakvoće meda i proširenje pčelinjega fonda.
Ovogodišnja se proizvodnja meda u Hrvatskoj procjenjuje osrednjom budući da su već podbacili uljana repica, bagrem i kadulja. Ne očekuje se smanjivanje cijena. U godini se u nas proizvede 5000-6000 tona meda, a otprilike polovica se izveze, najviše u Njemačku. Po najnovijim podacima u Hrvatskoj ima 7470 pčelara, 8754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Podatak više da mjerodavni pčele i pčelare ne izgube iz vida.