Oni koji i u uzgoju bilja i životinja primjenjuju biološko-dinamičku metodu oslonjenu na filozofiju Rudolfa Steinera, za koju tvrde kako je zdravija i za čovjeka i za prirodu, i ove se godine mogu osloniti na Mjesečev sjetveni kalendar Mjesečev sjetveni kalendar Marije Thun i Matthiasa K. Thuna.
Jedini hrvatski prijevod s dopuštenjem autora i s podnaslovom «za poljodjelce, vrtlare i pčelare», « s vremenima sadnje, okopavanja, sjetve i žetve te danima povoljnim za rad pčelara» ponovno objavljuje Duga plus, Društvo za razvoj biološko-dinamičkog gospodarenja iz Čakovca (40000 Čakovec, Tina Ujevića 39). U kalendaru je također objavljena pristupnica Dugi plus te popis drugih korisnih izdanja. Podsjećamo da se kalendar može nabaviti izravno kod osnivačice društva i jedine koja u Hrvatskoj ima certfikat Demeter te urednice Bernarde Orehovec, tel. 040 384 052.
Uz detaljne opute o konstelacijama nebeskih tijela, ovogodišnji Mjesečev sjetveni kalendar donosi i teme o proizvodnji sjemena (salate glavatice, matovilac, cikla, špinat, roktvica, mrkva, krumpir, luk, krastavci, dinja, paprika i stočna repa), zodijaku, Mjesečevim ritmovima i lukovima, podjeli biljaka, tumačenje što su opozicije, trigoni i konjukcije. Dalje predstavlja nacrt proizvodnje za 2011. godinu po mjesecima kao i nacrt plodoreda.
Zahvaljujući Mariji Thun i Meti Vrhunc na prenošenju vrijednih znanja, gospođa Bernarda u uvodniku ukazuje kako hranu danas proizvodi oko 10 posto stanovništva, koje uglavnom i nije svjesno da su čuvari vrlo dragocjenoga nasljedstva prijeko potrebnoga našoj djeci. To blago, ističe, nitko ne čuva da smo, upozorava dalje, već izgubili ili zanemarili oko 80 posto kultiviranih biljaka. Ponovno ih ne znamo stvoriti, a bez njih ne možemo živjeti, piše Bernarda o poljoprivredi za koju tvrdi kako je uvijek bila nositelj kulture.
Čovjek se, podsjeća udaljio u udobnost grada, time je izgubio vezu s tom tradicijom koju su ljudi stvarali u svojem odnosno prema prirodi, čovjekoljublji, duhovnom svijetu i to je nadomjestio televizijom i računalima. «Oranice su zapuštene, životinje degradirane na stvar za proizvodnju mesa i jaja: djeca gube rasuđivanje ispred televizora i računala, bježe u agresiju i uživanje droge i alkohola jer u tome kako žive stariji ne prepoznaju vrijednosti. Čovjek više ne zna prenositi kulturu iz prošlosti u budućnost te smo već druga generacija koja je izgubila vezu sa svojim korijenima te je za sebe i u buduće generacije mnogo više izgubila nego što je nnovim tehnologijama za njih priskrbila.»
Mi smo nasljednici kulture naših predaka, zaključuje Bernarda Orehovec. «Do sada to povjerenje nismo opravdali, čak smo zanemarili proizvodnju svoje hrane i još s enitko ne pita kada ćemo svoju hranu proizvodtiti doma. Tko još danas uopće zna proizvesti sve što mu treba? Među specijaliziranim poljoprivrednicima su rijetki. Sada je zadnji trenutak da prijeko potrebno znanje prenesemo mladima. Umjesto da stariji samuju u domovima za stare, tužni što je ostalo od imanja, moramo načiniti most između njih i mladih. Učenje kako prizvesti hranu, hraniti kokoši i kuniće, kako se muzu koze i krave, sada u ovo vrijeme treba uvesti u svaki dječji vrtić i svaku školu. Takvo znanje, koje možemo posredovati mladima i najmlađima, danas je više nego potrebno», završava potpisom «Vaša Bernarda».
Tekst Božica Brkan
Fotografije Božica Brkan/Acumen