Sa sve većim zanimanjem za podizanjem novih maslinika, uz državne poticaje, rastao je i broj različitih publikacija o maslinarstvu u nas. Međutim, cjelovitošću pristupa i objavljivanjem na hrvatskome i engleskome jeziku izdvaja se svojevrsna knjiga-dar „Maslina i maslinovo ulje ‒ Božji dar u Hrvata‟ (Olive and Olive Oil ‒ a Gift from God to the Croats) koju je ove godine objavio „Mavi‟ d.o.o., a sunakladnik je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
Brojni kompetentni autori
Kako je u predgovoru istaknuo Petar Čobanković, tadašnji potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar poljoprivrede, sa šest milijuna stabala i 30.000 ha maslinika maslina je prva trajna kultura u regiji Jadranska Hrvatska, a da bi bilo još više zainteresiranih za uzgoj najdugovječnije među dugovječnima poticaj je i ova knjiga koja je okupila brojne znanstvenike i vrsne poznavatelje maslinarstva: prof. dr. sc. Ivu Miljkovića, dr. sc. Ljiljanu Gašaparec-Skočić, dr. sc. Vinka Milata, dr. sc. Franu Strikića, dr. sc. Milana Oplanića, doc. Dr. sc. Donatellu Verbanac, doc. dr. sc. Danijelu Poljuhu, prof. dr. sc. Miroslava Tratnika, Božicu Brkan i druge.
Popraćena CD-om klape Kumpanji, knjiga obiluje raskošnim fotografijama stabala maslina, među kojima su i ona koja su na otoku Pagu, u mjestu Lunu sađena prije više od 1000 godina.
Od Istre do Konavala
Da bi se čitatelji, među kojima će svakako biti i turista, te zainteresirani za podizanje novih nasada, što bolje snašli, radi preglednosti je, prema riječima urednika, knjiga podijeljena u nekoliko cjelina pa svatko može prvo pročitati ono što ga najviše zanima.
U prvom je poglavlju riječ o maslini kroz povijest, u umjetnosti, legendama i u religiji; drugo se poglavlje ponajprije bavi gospodarskim značenjem, regionalizacijom, sortimentom, proizvodnjom ploda i ulja, konzerviranjem maslina i ljekovitim djelovanjem maslinova ulja; u trećem je uz ostalo više riječi o trženju i marketingu, u četvrtom je ukratko opisana šetnja zlatnim putovima od Istre do Konavala, a navedena su i pojedina jela. Na kraju je knjige i popis proizvođača maslina i uljara te sponzora.
U poglavlju o povijesti masline navodi se da prema biblijskoj predaji ona najvjerojatnije potječe iz Armenije jer se prvi put spominje u vezi s općim potom, a navodi se i kako drugi autori smatraju da maslina potječe iz Afrike (Etiopija, Egipat). Ima i naznaka da je maslina uzgajana u Aziji, i to najviše u Siriji (6000 g. prije Krista).
Čudesne voćne vrste bioraznolikosti
Jezični tragovi vode prema širenju maslina iz Palestine i Grčke na obale Jadranskoga i Tirenskoga mora, a do danas su ostala imena zajedničkih sorata maslina u Hrvatskoj, Italiji, južnoj Francuskoj, Španolskoj i Ažiru.
Kad je riječ o osobitostima hrvatskih maslinarskih regija i podregija, vrlo je zanimljiv primjer Istre i Kvarnera. Navodi se i što u gospodarskome smislu znači ekološki uzgoj na rascjepkanim poljoprivrednim gospodarstvima, a što plantažni uzgoj, uz primjenu mineralnih gnojiva i svih drugih agrotehničkih mjera. Ako dobivanje ulja iz malih maslinika i nije ekonomski isplativo, oni su u Istri npr. važni za očuvanje bioraznolikosti, što je i u turističkome smislu veliko hrvatsko bogatstvo.
Zbog vrlo snažna rasta maslinarstva posljednjih godina u Istri i na Kvarneru već ima 8500 gospodarstava koja se bave maslinarskom proizvodnjom, a njihova iskustva svakako su dobrodošla i drugima. Koliko je maslina stoljećima važna na spomenutim područjima svjedoči i bogatstvo nazivlja. Tako se na „Popisu voćnih vrsta za 2010. godinu‟ nalazi 11 istarskih i primorskih sorata maslina (buga ili buža, črnica, drobnica, istarska belica, karbonaca, moražola, plomionka, puntoža, rošinjola, simjaca i žižolera).
Sorta dužica ima dvadeset sinonima!
U nabrajanju i opisu sorata iz drugih maslinarskih područja još je izraženije jezično bogatstvo jer se navode i sinonimi za svaku od njih. Tako se za sortu dužicu navode ovi sinonimi: mudara, velika lastovka, orgula, samorest, krivaja, krivulja, mašjun, barkinja, puljiška, barakokula, španjolka, talijanka, duška, krfkinja, lastovka, španjolica, kaprijeska, ladrunka, kalamta i murgača. Svojedobno, usprkos protivljenju agronomskih stručnjaka, u prilogu Vrt Večernjega lista zauzimali smo se za pisanje sorata malim početnim slovom, a tako se one pišu i u Matičinu Hrvatskome pravopisu pa ističem da podupiremnačin njihova pisanja u ovoj knjizi.
One koji žele postati maslinari obradovat će uz ostalo tekst o tehnologiji podizanja nasada maslina. Na početku se navodi da kvalitetna maslinarska proizvodnja uvelike ovisi o kvalitetnoj pripremi terena za to. Tehnološka rješenja za podizanje maslinika razlikuju se od terena do terena, pa je i nestručnjacima pregledno i jasno objašnjeno kako na kojem području trebaju postupiti da bi odabrali odgovarajuću sortu koja će im na njihovu području dati najbolju kakvoću maslinova ulja.
“Plod masline i maslinovo ulje – blagoslov Mediterana” Božice Brkan
Tekst s nadnaslovom „Maslinovo ulje i jela‟ te naslovom „Plod masline i maslinovo ulje ‒ blagoslov Mediterana‟ Božice Brkan svjedoči i kad je riječ o prehrani o neslućenim mogućnostima i ploda i ulja. Maštu razbuđuju već i nazivi jela kao što su sladoled od maslinova ulja s pečenom čokoladom te juha od „mariniranoga‟ maslinova ulja s emulzijom od limetine korice i bijele čokolade.
Znalački se u tekstu s kritičkim odmakom navode i knjige o maslini kao o jednoj od „najzdravijih namirnica‟, no bez obzira na to što tko kuhao u TV-emisijama i po internetskim blogovima, maslina i maslinovo ulje nezaobilazni su, ne samo u mediteranskoj kuhinji.
U tekstu su uz ostalo izdvojeni ovi recepti: mirisni kruščići s maslinama, jadranski riblji namaz, istarska supa, poljički soparnik / blitvenjak, šporka šalša od pomidora na brački, mišancija ili gruda na blajski, pikantne skuše na zadarski, novaljska marinada… Njihovi su nazivi dio hrvatske jezične riznice koja bi mogla neke od čitatelja ove jedinstvene knjige potaknuti na zapise o maslini, ovisno o tome iz kojega kraja potječu. No to je samo jedan od dometa djela kojemu se svatko može vraćati kad poželi, kao što se vraćamo svakoj dobroj knjizi.
Knjiga se po promotivnoj cijeni 250 kn može naručiti na e-poštu info@mavi.hr ili na tel. +385 1 64 19 610.