I mali su proizvođači udruženi u udruge i zadruge na tržištu mnogo jači

Koji je to oblik udruživanja najpogodniji i može donijeti najviše koristi malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, malim obrtnicama i kako konkretna sredina (jedinica lokalne samouprave) može pomoći u traženju i ostvarenju toga rješenja? Je li je taj oblik zadruga? To je bilo pitanje na koje su traženi odgovori na susretu predstavnika Grada Ivanić-Grada, Hrvatskoga saveza zadruga i malih poljoprivrednih proizvođača i obrtnika  30. ožujka 2011. u Ivanić-Gradu.

Ponuđena edukacija i informacije o važnosti udruživanja proizvođača, prije svega radi organiziranog i lakšeg nastupa i plasmana proizvoda na tržištu, napunile su malu dvoranu Doma kulture sa šezdesetak sudionika  te je još jednom potvrđeno da proizvođača ima, da imaju kvalitetne i različite proizvode te da jednostavno vape za mogućnostima njihova plasmana potrošačima.

O udrugama i zadrugama kroz šest tema

Sa susreta o udrugama i zadrugama u Ivanić Gradu

U okviru susreta, koji su otvorili gradonačelnik Ivanić-Grada Boris Kovačić i predsjednica Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca, prezentirano je šest tema o kojima su sudionici vodili raspravu:

  1. Važnost zadruga u EU i RHizlagač Vedrana Stecca govorila je o vrlo razvijenom zadrugarstvu u zemljama EU, gdje je svaki treći stanovnik član neke zadruge, odnosno gdje postoji 263.000 zadruga sa 163.000.000 zadrugara. Zadrugarstvo je najrazvijenije u zemljama sjeverne Europe te u Austriji, Švicarskoj i Italiji. Najzastupljenije su proizvodno-uslužne i poljoprivredne zadruge koje nose značajan postotak ukupnog gospodarstva (u Italiji 15%). Da se radi o stabilnom i održivom sustavu govori i činjenica da jedino zadruge kao oblik poslovanja u recesiji nisu osjetile stagnaciju te da njihov broj stalno raste. Zadruga se više ne smije i ne može promatrati kao socijalno, već kao tržišno poduzetništvo.
  1. Zakon o zadrugama, razlike zadruga – udruga – trgovačko društvoizlagač Ante Boljat, pravni stručni suradnik u HSZ, predstavio je novi Zakon o zadrugama  usvojen početkom ožujka 2011. Prezentirani su način osnivanja zadruga, razlike između zadruga, udruga i trgovačkih društava i prednosti zadrugarstva.
    Razgovor o tome kako i mali udruženi mogu postati velika gospodarska snaga
  2. Učeničko zadrugarstvo – izlagač Blanka Dragojević, tajnica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva. Njeno je izlaganje pobudilo zanimanje prisutnih delegacija osnovnih škola Stjepana Basaričeka (koja je izrazila namjeru osnivanja učeničke zadruge) i Đure Deželića. Kao primjerni u Hrvatskoj nekoliko su puta istaknuti  učenička zadruga iz Osnovne škole Milka Trnina iz Križa i njezin voditelj Stjepan Krupa, koji mogu svojim iskustvom pomoći školama s područja Grada Ivanić-Grada. Dragojević je posebno istakla da je učenička zadruga mjesto gdje mladi izgrađuju svoj odnos prema radu, a isto tako razvijaju i smisao za poduzetništvo.
  3. Kako osnovati zadrugu – primjeri iz prakse – izlagač Ilda Stanojević, stručna suradnica u HSZ. Objašnjavajući što učiniti kada se dogovore osnivači da žele osnovati zadrugu, kada postignu dogovor o ciljevima radi kojih osnivaju zadrugu, što njome žele postići, osnovnim djelatnostima kojima će se baviti te kako će pristupiti osnivanju zadruge, pokazala je primjere uspješnih zadruga s područja Hrvatske i njihove proizvode te je ukazala kako „prepoznati” proizvode za tržište.
  4. Projekt „Vrata Posavine” i realizacija kroz udruživanje u zadrugu subjekata s područja Grada Ivanić-Grada  – izlagač Jadranko Pongrac, autor ovog vrlo zanimljivog projekta. Radi se o ideji revitalizacije sada nekorištenog objekta stare škole u Breškoj Gredi, naselju u posavskom dijelu područja Grada Ivanić-Grada, u kojem bi se osnovao centar za odvijanje svih aktivnosti na okupljanju, udruživanju i edukaciji malih proizvođača.

Prezentiran je projekt od višestrukog interesa – u Gradu se dobiva nova ponuda, zanimljiva turistima, građanima i potrošačima šireg područja. S druge strane za proizvođače to znači zajednički izlazak na tržište i daleko veću mogućnost prodaje njihovih proizvoda. Moguća i poželjna je povezanost OPG-a, obrta i drugih proizvodnih subjekata.

Jedna otvorena tema otvara nove, ali i - nove ideje

Marica Svetlečić iz Grada Ivanić-Grada, koja je u suradnji s HSZ bila realizator i moderator ovog susreta rekla je da će se Grad konkretnim aktivnostima pridružiti realizaciji ovog projekta, osiguranjem poslovnog prostora na gradskoj tržnici za potrebe OPG-a i obrtnika, gdje će oni moći udruženim snagama prodavati svoje proizvode. Spomenula je i mogućnost  posebne web stranice  gdje bi bili predstavljeni OPG-i, obrti i njihovi proizvodi, da posjetitelji stranice mogu stvoriti vlastiti izbor i složiti svoju „košaricu” koja im, do neke utvrđene udaljenosti, može biti i dostavljena na kućna vrata. Grad planira taj poslovni prostor urediti do ovogodišnje, 7. po redu Bučijade u listopadu, kada bi bilo i njegovo otvorenje.

  1. Prezentacija brendiranja lokalnih proizvoda – Tin Nuić, specijalist za strateško komuniciranje te političku i javnu
    komunikaciju.
    Prikazao je nekoliko primjera uspješnoga
    brendiranja regionalnih proizvoda iz Italije i tako
    potaknuo na razmišljanje sve one koji su zainteresirani da kroz “Vrata
    Posavine” prođe što više ljudi, ideja i proizvoda.

Bilo je i zanimljivih pitanja. Palma Klun Posavec iz Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad, koja je sudjelovala i u kreiranju programa i organiziranju ovoga susreta, upitala je o radničkom i stambenom zadrugarstvu, a bilo je pitanja o zadrugama u području uslužnih djelatnosti te važnosti zadrugarstva s obzirom na  problem nezaposlenosti u RH.

Podijeljena je i anketna izjava o zainteresiranosti pristupanja u članstvo zadruge kojom se petnaest OPG-a i malih obrtnika pozitivno izjasnilo o udruživanju u zadrugu poljoprivrednih proizvođača i proizvođača neprehrambenih autohtonih proizvoda s područja Grada Ivanić-Grada.

Svoje proizvode, ekočajeve od ljekovitoga bilja, sudionicima susreta darivao je Antun Francetić, Ekološko obiteljsko gospodarstvo Francetić, izrazivši veliku zainteresiranost za udruživanje proizvođača.

Aktivnosti na udruživanju malih proizvođača se nastavljaju te se nadamo da će se proizvođači udružiti te da će udruženi proizvođači tržištu ponuditi svoje proizvode posebne kvalitete i vrijednosti kojima proizvodi u velikim trgovačkim lancima po tome ne mogu konkurirati.