Izvorno hrvatsko za Varaždinsko kiselo zelje, Varaždinsku kiselu repu i Varaždinsko bučino ulje te Znak kvalitete za sve octove, od jabučnoga do vinskoga te prvi hrvatski aceto balsamico, tek su jedan od zornih izvanjskih znakova ciljeva i poslovne politike varaždinske Prehrane, nezaobilaznog lidera u većini tih proizvoda odnosno regionalnih robnih marki koje su prerasle i nacionalne granice. Dapače, izvoz im je kiselog zelja od 2004. narastao gotovo 380 posto dostigavši 30 posto proizvodnje, a cijene za pakirane ukiseljene glavice zelja postižu i bolje nego na domaćem tržištu.
Njihovi inozemni kupci više nisu samo ograničeni etnosegment nego veliki trgovački lanci od Austrije i Njemačke sve do Švedske, s planovima od Finske i Švicarske do Japana. I na domaćem je tržištu, uostalom to tako jer, iako su cijene njihova kiselog zelja najviše, sve prodaju. Ubrzanim rastom octovima već pušu za vrat lideru. Rezultat je to strateške odnosno partnerske suradnje s Agrokorom, Metroom, Sparom i drugim lancima i na domaćemu i na stranim tržištima. Ove su godine, primjerice, preko Metroa u Mađarsku izvezli i 400 t mandarinka.
Odavna smo odustali od generičkih proizvoda i stategiju troškova okrenuli u drugu, mnogo ambiciozniju strategiju, nakanu da bude premium proizvođač premium proizvoda. Čuli smo to razgovarajući s direktorom gastroprograma Josipom Vojvodom, direktorom Biosa Alenom Milakom, direktorom Prehrane Domagojem Koprekom i komercijalnom direktoricom Melitom Nešić. Sve su to mladi lavovi Ekos holdinga, predvođeni duhom mladim, a iskusnim i okretnim menadžerom Jankom Kraljem koji u holdingu vodi razvitak.
Krenuvši od trgovine i ugostiteljstva, uz pekarnicu i slastičarnicu te zlatarbistričku Preradu jaja, prošle su godine Prehrani dodali Kombinat Zelina i novu marku Ličkoga kiselog kupusa, a u 2007., svojoj četvrtoj godini, Bios je uvršten među najbrže rastuće tvrtke u zemlji. Od trgovca voćem i povrćem postaje sve utjecajniji proizvođač i organizator proizvodnje, i to ne samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Tu, dakako, usko surađuje s Prehranom, koja već ima bogato iskustvo s više od 200 kooperanata samo u sjeveropazadnoj Hrvatskoj, gdje kooperacija s poduzećima Ekos holdinga postaje obiteljskom tradicijom i prenosi se s očeva na sinove. Prošle su jeseni svu potrebnu proizvodnju zelja uspjeli ugovoriti u samo dva dana. Oni su postojan suradnik i u godinama manjka, ali i u godinama viškova robe, odbijajući moguće sitne špekulacije oko cijene sirovine.
Međutim, osim financijski, svoje kooperante korektno – što je izuzetno važno za njihovu ciljanu najvišu kakvoću – prate i svojim slijedom od polja do zapakirana proizvoda. Baš kako to predviđaju i najviše norme onoga tržišta, europskoga, koje tek očekujemo, a gdje su oni već doma. Ove godine, primjerice, preko Metroa za Biosovu trendovsku robu, inače novu na hrvatskome tržištu, pripremaju i prezentacije za kuhare zagrebačkih restorana i hotela.
Izazovnome i zahtjevnome se tržištu prilagođavaju tehnički i tehnološki te su među rijetkima koji su uspjeli osigurati sredstva iz programa SAPARD. Grade najmodernije europsko skladište s ventilacijom i propuhivanjem za čuvanje svježe robe, ponajprije krumpira. Najavljuju da će u ožujku skladište vrijedno samo u osnovnome 4,2 milijuna kuna biti pod krovom.
I ubuduće računaju na pretpristupne fondove kako bi proširili preradbene kapacitete i za kiselo zelje te za bučino ulje, sve radi proširenja sadašnjeg i osvajanja novoga tržište. Uvjereni su da će ih sada sa 470 zaposlenih, pošto su 2003. osvojili Zlatnu kunu, htjeti i kune, a i euri. Također, uvjereni su kako im se brižan odnos prema robi od sjemena, gnojidbe, zeštite, berbe i prerade mora vratiti kroz kvalitetu, planiranu i očekivanu. Kad izgovaraju misiju i nabrajaju proizvode pretočeno u geslo “zdravlje, vitalnost i ljepota”, među rijetkima su kojima se to može i vjerovati.
Kvalitetnije čuvanje povrća
Direktor Biosa Alen Milak ponosno nabraja fascinantne tone i tone krumpira, luka, mrkve, rajice i paprike u vlastitoj proizvodnji te u kooperaciji. No Ekos holding predvodi i u pakiranju te robe u nas (flopack za svježe povre i gyro za mandarinke), a prošle su godine prvi put ponudili i guljenu robu (krumpir, luk, mrkvu), rezanu bolnicama u Varaždinu, primjerice, te studentskim centrima u Varaždinu, Zagrebu i Splitu.
Proizvodnju povra žele proöiriti jer vjeruju u te svoje nove programe, a i stoga što ga sada i za trgovanje uvoze oko 30 posto. Želeći osigurati kontinuitet cijele godine, stoga i grade skladište za kvalitetnije čuvanje luka, mrkve i krumpira za 2000 t u jednome ulazu. Koliko godišnje, ovisi o cirkulaciji robe, a tu imaju također ambiciozne zamisli. Klimatizirano ventilacijsko skladište na + 4 C s kontroliranom vlagom neće značiti samo manje kaliranje nego i kvalitetnije održavanje nutricionistikih odlika povrća, posebice minerala i vitamina.
Usporedbe
Od 2004. ukupni je prihod Prehrane narastao 66,82 posto, a izvoz gotovo 380 posto! Sa 52 broj je zaposlenih narastao na 77. Imaju 229 kooperanata sa ukupno obrađenih 380 hektara.
Kooperacija
Osim tradicionalne kooperacije s vidovečkim zeljarima ili međimurskim krumpirašima, odnedavna Ekos holding dogovara, primjerice u Konjščini, proizvodnju repe i bučinih koštica (proizvode 180.000 – 200.000 t bučina ulja i izvoze ga u Austriju, koja ima svoja poznata bučina ulja). Od prošle godine tijesno surađuju s Poljoprivrednim gospodarstvom Vrankić iz Ogulina, jer iz toga kraja, osim, dakako, kupusa za lički kiseli, računaju na proizvodnju 500 t ličkoga krumpira. O uvjetima kooperacije i drugome više informacija izravno u Ekos holdingu, Prehrani tel. 042 241 644 te na stranici Prehrane.
Više o tome možete doznati u Večernjakovu Vrt 31. siječnja 2008.
Božica Brkan