Tvrtka Alca Zagreb d.o.o. obitelji Markota, jedan od vodećih distributera i logističkih partnera poznatih multinacionalnih kompanija u nas, okrenula se stvaranju i vlastitih robnih marki. Prije 10 godina kupila je zapušteno zemljište na lokalitetu Starac iznad Pleternice, a poznati i napušteni lokalitet Klikun u blizini uzela u koncesiju na 40 godina. Obitelj Markota smatra to pobjedom stvaralaštva i nesebične ljubavi prema svome kraju, jer Zlatnoj dolini i području koje to, kako kažu, i povijesno zaslužuje, žele vratiti vinski sjaj. S puno zanosa zasadili su 36 ha vinograda i devet sorta vinove loze u kojima, dakako, prevladava vinska kraljica Graševina.
Osim tradicionalnih blagdana vinogradara i vinara Vincelova i Martinja obitelj Markota, otac Marinko i dva mlada enologa Marko i Franjo, obilježava i jedinstvene Dane cvatnje graševine i ruža.
Sadnjom vinove loze na početku svakoga reda, naime, zasadili su i ruže – ukupno 1000 ruža! – što stvara izuzetnozanimljiv ugođaj. Krajem svibnja ili početkom lipnja kad u isto vrijeme cvatu i graševina i ruže obitelj markota poziva brojne prijatelje i poslovne partnere želeći obilježiti vlastiti suživot s prirodom te pokazati da s lozom i dobrim vinom žive cijele godine.
Ta neobična simbioza kraljice cvijeća i kraljice vina nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Sve brojniji posjetitelji i izletnici ostaju zatečeni ljepotom ovoga kraja i uređenim vinogradima, ali i čudesnoj raskoši i ljepoti dviju kraljica. No, osim estetike, ruže imaju i posebnu ulogu jer otkrivaju bolesti. Znano je, naime, iz zaštite bilja da obolijevaju tri dana prije loze i unaprijed ukazuju na problem. Zaista zanimljiva prevencija.
Tako su, kaže nam Marinko Markota, koji je i dogradonačenik Pleternice, ruže i loza u pleterničkome kraju postale simbol prijateljstva i božanske ljepote. Obitelj Markota svemu dodaje i poetski ugođaj te sve češće gostuju i pjesnici i recitatori. i sam Marinko naizust znade brojne pjesnike. Ove godine uz Klapu Intrade te obitelj proslavljenog nogometaša Darija Šimića, na Danima cvatnje graševine i ruža gostovali su i Kutinjani, a ugostiteljima i poslovnim partnerima pridružio se i kutinski bard Dragutin Pasarić svojom slavnom napitnicom
Nek popeva Moslavina
Nek se toči volodersko rujno vino z lagviča
i popevka puca sve do starog Garića.
Kad skrenemo na šumske pute
najte se bojati drage nam košute.
Vu veselju niko nek nebu po sredi
pa čak ni negdašnje gazde grofi Erdedi.
Od radosti nek se ori z Velikoga Brda
se do gostih bujnih lojnskih vrba.
“Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina” …
Tam vu trsju bečar Ivek z Repušnice
šeptal bu svoje Mare z Gračenice
– Već je doba, jel pristala mati tvoja,
da ti budeš moja?
– Pristala je kak nebi,
samo jel bu pravo tebi.
Čim jojeri buju svi streseni
svadba bu potle “Voloderske jeseni”.
Oj, jeseni, jeseni, ti me oženi
oj, jeseni voloderska, ti me veseli.
Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina…
Svadba bu starinskoga kova
svirala bu glazba z Josekova
belele se lepe moslavačke nam rubače
z venčanja kad se bu išlo z Popovače,
od “drmeša”, tresla se bu hiža naša,
a na ganjku namigavalo na tamburaša.
Udat ću se, slobodno me zemi, bude prav i meni.
Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina…
Grozdovi i stihovi uz Izložbu vina kontinetalne Hrvatske i izvornih hrvatskih sorti
Ta je, danas najpoznatija moslavačka vinska pjesma, izgovorena prije 40 godina kao stihovana pozivnica „berbi grozdja vu čast” na priredbi „Voloderska jesen” u vinorodnom moslavačkom selu Voloderu. Nagrađivana je i postala je prepoznatljivom moslavačkom jesenskom pjesničkom razglednicom. Autor Dragutin Pasarić Pleterničanima je izgovorio stihove na njihovoj novoj vinogradarskoj manifestaciji kao zahvalnicu za susret koji najavljuje i zajedničko moslavačko-požeško pjesničko okupljanje Grozdovi i stihovi u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Kutina. Na priredbi potkraj svibnja u Kutini uz Izložbu vina kontinetalne Hrvatske i izvornih hrvatskih sorti, uz druge, gostovao je upravo iz pleterničkog vinogorja Marinko Markota sugestivno, sa zanosom vinogradara govoreći stihove o vinovoj lozi.