Srodnost sa svjetski već proslavljenim zinfandelom prilika je i za dalmatinska crna vina, posebice ona od plavca maloga, drže udruga i klaster koji ga slave i (svojim) imenom i akcijama.
Vrhunsko vino Ivan Dolac barrique 2004., ekološki uzgojen i odnjegovan u PZ Svirče, buteljiran u 0,5 l sa 15 %vol. alk., bio je vrhuncem Noći plavca maloga, 29. studenoga 2007. u Smaragdnoj dvorani zagrebačkoga The Regent Esplanade, što su je priredila udruga Plavac mali iz Zagreba poduprta klasterom Grozd Plavac mali.
Uz večeru s kojom su se mogli sljubljivati izredalo se osam vina od grožđa sorte plavac mali: iz Dubrovačkih podruma mlado vino Plavac mali s položaja iznad Cavtata, 2007., alk. vol. 14,5 %; Ruža Omišlja barrique 2005., (alk. vol. 13,2 %) Obrta za maslinarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Kuća sretnog čovjeka Nikše Mimice; Postup Antunović 2006. (vol. alk. 13,6 %) s položaja Postup na Pelješcu Poljoprivrednog dobra Mate Antunovića ; Plovac Ploški barrique 2004. (alk. vol. 14,4 %) s položaja Ivana Dolac na Hvaru Vina Hvar Ive Carića; Dingač Miličić 2004. (alk. vol. 14,5 %) s položaja Dingač Vina Miličić d.o.o.; Postup Radović 2005. (alk,. vol. 14,5 %) s položaja Postup na Pelješcu PZ Potomje Ivice Radovića; Dingač 2006. (alk. vol. 14,6 %) s istoimenog položaja Poljoprvirednog gospodarstva Anta Radovića te Ivan Dolac ekološka proizvodnja s istoimenog položaja sa Hvara, 2005. (alk. vol. 15,3%) PZ Svirče. Izostali su, na žalost, plavci s razlogom već na glasu od Plenkovićeva Zlatnoga do Miloševa stagnuma, također iz 2004.
Brojnim je gostima sortu plavac mali kao najznačajniju našu crnu sortu, najpoznatiju autohtonu te najzaštićeniju predstavio prof. dr. sc. Edi Maletić, koji s prof. dr. Ivanom Pejićem krstari Hrvatskom i istražuje autohtone sorte vinove loze te priprema za nova vremena.
Tribidrag, tibidrag, pribidrag, zibidrag i grbić tek su neka od tridesetak imena kojima se naziva u srednjoj i južnoj Dalmaciji,a koja su još krajem 19. i početkom 20. stoljeća zabilježili ampelografi Stipe Bulić i Stanko Ožanić. Ampelograf Marcel Jelaska u splitskome Institutu za Jadranske kulture izdvojio je mutante nazvavši ih plavac mali – veliki, slatki, rodni, rani i sivi.
Kasnijim je istraživanja utvrđen i veći broj klonova, a zahvaljujući Miljenku Grgiću i Carole Meredith s američkog Davis Universityja genetski su povezani kalifornijski zinfandel i kaštelanski crljenak, koji je u Sad iz carskoga rasadnika U beču prenesen u SAD stigao početkom 19. stoljeća. Potaknuti time domaći su ampelografi crljenak ptoom povezali sa šoltanskim dobričićem te krićanjem izdvojili najrašireniju dalmatinsku sortu plavac mali.
Pod njom je danas u Dalmaciji oko 6000 ha, a za butelju je potrebno oko tri kilograma grožđa. Današnji su sljednici plavc amaloga Dingač, Postup. Ivan DOlac, Zlatan otok, Plavac mali ili jednostavno Plavac.
S namjerom da promoviraju kao hrvatski brand tu vrijednu nacionalnu sortu i vina od nje, koja – vidi se i iz uglednih nagrada od pariškog Vinalisa do Decantera posljednjih godina – zaslužuje svjetsku slavu, početkom prošle godine grupa entuzijasta osnovala je Udrugu Plavac mali Zagreb. Da se ne zaboravi, bili su to Željko Stipinović, Ivica Rilje, Josip Vehovec, Mate Pavelić, Miran Bezjak, Mladen Filipović, Jurica Papa, maro Peričić, Eduard Klein Šumanovac i Kurt Atzert.
Svoje ciljeve ostvaruju suradnjom s proizvođačima, sa znanstveno-nastavnim inastitucijama, tijelima uprave, trgovačkim društvima, posjetama sajmovima, tvrtkama, znanstvenim institucijama, udrugama i ustanovama te organiziranjem stručnih savjetovanja, seminara, predavanja, skupova i prigodnih koncerata. Od aktivnosti istuču donaciju 1000 cjepova plavca maloga PZ Svirče na Hvaru, donaciju četiri bačve vinarima te studijsko putovanje 2007. na Brač, Hvar i Pelješac.
Na poticaj udruge početkom ove godine osnovan je i klaster Grozd Plavac mali, interesno udruženje tvrtki i obrta koje se bave djelatnostima vezanim uz uzgoj grožđa i proizvodnju vina, proizvodnja drvenih i inoks bačvi, promidžbom, turizmom, marketingom i pružanjem usluga.