U prodaju bi uskoro trebala stići Sisačka češnjovka, autohtona kobasica Posavine, tradicijske recepture, predstavljena i na sajmu u Crncu potkraj rujna 2007. godine. Udruga Posavska češnjovka, utemeljena 2006., ambiciozno najavljuje novi gastro brand Siska i okolice – trajnu kobasicu proizvedenu od najkvalitetnijega svinjskog mesa, uz dodatak samo paprike, češnjaka, papra i soli. Zasad je petero Sisčana – Dubravko Ostić, Marko Marković, Darinka Mesnjak, Zlatko Perković i Sanja Selanac – ušlo u taj projekt, kojega nadziru Veterinarski i Agronomski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta, a podupire Ministarstvo poljoprivrede.
Želimo sačuvati odnosno promovirati autohtone suhomesnate specijalitete kakve su nekada proizvodili naši djedovi, kaže Mario Marenić, voditelj projekta Sisačke češnjovke. Sa žaljenjem dodaje da se na policama trgovačkih lanaca danas mogu naći proizvodi upitne kakvoće i podrijekla.
Sisačka češnjovka ima posebna organoleptička svojstvima, poput mirisa, okusa ili prirodne crvenkaste boje, a za njezinu proizvodnju odabrana je receptura koja se može opisati samo jednom riječju – jednostavnost. Proizvodi se od birana svinjskog mesa (uglavnom šunke i lopatice), a nakon «hladnoga dimljenja», za što se koriste bukva i grab, zrije u strogo kontroliranim uvijetima. Na površini kobasice primjetna je plemenita pljesan, neophodna za poseban okus Sisačke češnjovke, tumači Marenić. Da bi se proizvela dobra kobasica, dodaje, neophodna je i kvalitetna pasmina svinja, uzgojena prema točno određenom režimu prehrane. Svinja ne smije biti lakša od 150 kg, odnosno mora imati meso s visokim udjelom proteina i veziva prožetog masnim tkivom. Križanci turopoljske svinje i njemačkoga landrasa dali su dobre rezultate – priča Marenić, po struci veterinar.
Petoro članova udruge proizvode četiri tipa češnjovke, koji se razlikuju po količini dodanih, prirodnih začina. To je proces koji traje, zasad se kobasice mogu kušati samo u sklopu promotivnih akcija kojima sugrađane podsjećamo na tradiciju posavskih kobasica, odnosno želimo čuti njihova mišljenja o ponuđenim okusima Sisačke češnjovke, tumači Marenić. Zlatko Perković iz Crnca za proizvodnju češnjovke koristi pasminu svinja veliki jokšir, jer ima nešto tvrđe meso, ali s dovoljno masnoća. U kobasicu ne stavljamo «sve i svašta», već samo najbolje meso. Važno je da u njemu nema puno vode, što je meso tvrđe i zrelije i češnjovka je kvalitetnija, govori Perković, koji je i dosad (kao i brojne sisačke obitelji) kobasice radio za vlastite potrebe, a sada želi da mu one budu dodatni izvor prihoda.
Malo je ljudi koji se time žele ozbiljno baviti. Nekada se išlo ‘s kolinja na kolinje’, a danas se sve radi na brzinu. Osim toga ljudi su tvrdoglavi, teško im je objasniti da za proizvodnju kvalitetnoga proizvoda treba dodatno obrazovanje, stručna literatura ili posjet raznim sajmovima, dodaje Perković. Proizvodnju Sisačke češnjovke, kao zaštićenoga branda, potaknuo je Srećko Selanac, pomoćnik ministra poljoprivrede. U projekt se uključila njegova supruga Sanja, koja ističe da i Posavina ima svoje autohtone proizvode. Dosad ih nismo vrednovali! Svaka čast kulinu i Slavoncima, ali mi imamo svoju češnjovku. Ljudi su njome oduševljeni, gdje god smo se pojavili njezina je kakvoća naišla na dobar odjek. Sigurna sam da ta kobasica ima dobru budućnost, kaže Sanja, čija je obitelj ove godine proizvela, i posredstvom zadruge «Sokol Crnac» na tržište plasirala, 25 tona paprike, 33 tone patliđana, 22 tone lubenice i 10 tona dinje. Papriku, patliđan i lubenice proizvodi i Darinka Mesnjak, također iz Crnca. Njezinu obitelj, kaže, nije bilo teško nagovoriti na proizvodnju češnjovke. Prepoznali smo, kaže, priliku koja nam se pružila, od koje u budućnosti očekujemo dobar prihod. Ulazimo u EU i moramo se prilgoditi standardima koji u njoj vrijede.
Svaki član udruge Posavska češnjovka trenutačno prema dogovorenom režimu prehrane (koji podrazumijeva posebno pripremljene smjese, a prije kolinja djetelinu i tikve) uzgaja po deset svinja. Sisačka češnjovka je dugačka četrdesetak, ima promjer 5,5 – 6 cm i teška je oko 750 g. Cijena će joj, na obiteljskim gospodarstvima, najvjerojatnije biti 70 kn za komad.