Puran zagorskih brega dobiva društvo u Bagremovu medu zagorskih brega

Krapinsko-zagorska županija veliki pozor pridaje razvitku turizma, uključujući i ugostiteljstvo te različite gastronomske i kulinarske priredbe koje izravno pridonose i razvitku proizvodnje tipičnih, tradicionalnih, nerijetko i starih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštićenih na nov način, robnim markama i oznakama zemljopisnoga podrijetla. Piše BOŽICA BRKAN, urednica Živi sela i Oblizeka.

Zagorski su se medari predstavili kvalitetnih i raznovrsnim proizvodima (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Predstavljanje turističke brošure Gastroturizam Zagorja prošle je godine bilo povodom i da se održi i gastroshow Zagorski chef, a sedam se ponajboljih zagorskih kuhara, po analogiji sa sedam zagorskih brega, ogledalo u pripremi zagorskoga purana kako bi se obilježilo i izuzetno važno stjecanje Oznake zemljopisnog podrijetla zagorskog purana odnosno kako bi se populariziralo meso dokazano zagorskoga purana brendiranoga kao Puran zagorskih brega.

Ove se godine na Svjetski dan turizma 27. rujna 2012. iz Termi Tuhelj kuharsko natjecanje preselilo u Terme Jezerčica, a chefovima se pridružila prethodnica, proizvođači 100 % zagorskoga na prigodnoj popratnoj izložbi i u – kuhinji.

Raznovrsne, posebice tradicionalne zagorske slastice od meda (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Među izlagačima su bili OPG-i Branka i Josip Lamot, Šoštarić, Tomašić, Žugec, Mini mljekara Veronika, Pčelarska učenička zadruga MaslačakK OŠ August Cesarec  Krapina PŠ Škaričevo, Milinković, Curiš, Ptičar, Drempetić i Kozarstvo Pavlin; zatim Zebrano d.o.o., KOGUTEX d.o.o, BOBO trgovina, ugostiteljstvo i usluge, Savez pčelarskih udruga (Drako Milinković, Ivan Curiš, Damir Ptičar, Dubravko Tuković), Babičini kolači (babice Slavica Reiner, Mirjana Šurbek, Danijela Barić, Bernarda Bele i Slavica Strsoglavec) sa, uz ostalo, i medenjacima.

Urednica Žizi sela i Oblizeka Božica Brkan sa svjetski proslavljenim zagorskim vinarom Borisom Drenškim (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Predstavili su se i vinari: Bolfan Vinski vrh, Vinarija Bodren, Vinarija i pansion Vuglec, Vinogradarstvo Sever, Vinogradarstvo Zdolc, OPG Šoštarić i OPG Tomašić. Zatim Zdenko Brlić iz restorana Zaboky, nutricionist Nenad Bratković, Restoran Sermage te PZ Puran zagorskih brega.

Bagremov med zagorskih brega (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Umjesto purana, ove su godine kuhari u kreaciji potencijalnih novih zagorskih specijaliteta morali koristiti domaću patku, buče, bučino ulje i bučine koštice te bagremov med. Med s osobitim razlogom. U toku je registracija robne marke Bagrem, med zagorskih brega.  

Zamjenik krapinsko-zagorske županice Anđelko Ferek Jambrek podsjetio je:

“U posljednjih devet godina županija je uložila mnogo sredstava u taj jedinstven proizvod. Krapinsko-zagorska županija ima 15.000 košnica, a naši proizvođači meda na ocjenjivanjima su osvojili 321 zlatnu medalju.”

Krapinsko-zagorska županija u svibnju 2011. potakla je osnivanje Saveza pčalearskih zadruga u županiji okupivši sedam udruga. Kakvoća posebice bagremova meda u njihovu je kraju osvjedočena i međunarodno. Na Svjetskom natjecanju 2010. u Semiču u Sloveniji Ivan Kožić iz Udruge Nektar u Konjšćini postao je njime šampion odnosno apsolutni pobjednik. Također u Sloveniji u listopadu 2011. Vinko Ferenčić također iz Udruge Nektar iz Konjšćine na 13. međunarodnom ocjenjivanju meda imao je najbolje ocijenjen bagremov med.

Cvijet bagrema na koji osobito miriše bagremov med (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Zagorski pčelari također tradicionalno održavaju i svoja ocjenjivanja kako bi poticali proizvodnju dobroga meda, a sada su napravili i dodatne fizikalno-kemijske analize koje su medu s njihova područja potvrdile kvalitativnu prednost. Zagorski kraj odlikuju čista priroda, čist zrak, očuvane šume i biljna raznolikost. Želeći i potrošaču zajamčiti podrijetlo najboljega meda, Zagorci su, iskustvom slavnijega zagorskog purana, krenuli u brendiranje proizvoda neupitne kakvoće. Bagremov med zagorskih brega svijetložut je, bistar, srednje do jako slatkast s mirisom na bagremov cvijet.

Uz ostalo, podsjećaju i na ljekovitost bagremova meda, koji osobito povoljno utječe na živčani sustav, pomaže pri nesanici i ublažava stres, poboljšava ishranu staničja, normalizira oksidaciju i detoksikaciju organizma, pospješuje ionizaciju, organizmu osigurava kalij i natrij. Pčelari podsjećaju i na antioksidativno, antiseptičko te antibakterijsko djelovanje slično penicilinu.

Med ili, po Aristotelovoj tvrdnji, destilirana rosa koja pada sa zvijezda, uspješno je predstavljen i u slanim i slatkim jelima zagorskih shefova, ali i u slasticama babica koje se natječu na tradicionalnoj priredbi Babičini kolači.

Na stolu Babičinih kolača predstavljeni su i starinski medenjaci umočeni u bjelanca (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Uz to, Savez pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije, kao i same udruge i proizvođači, uza svoje različite pčelinje proizvode kako za jelo tako i za kozmetiku i sl. predstavlja i vrlo jednostavne a provjerene i učinkovite recepte:

Imunitet

Svako jutro popijte čašu blago tople vode sa sokom pola limuna u kojoj ste otopili žlicu meda.

Posjekotine i opekotine

Med prečava razvitak nekih bakterija, rane održava čistima, apsorbira vlagu iz zraka te ubrzava zacjeljivanje, smanjuje natečenost, bol i ožiljke.

Mamurluk

Fruktoza ubrzava oksidaciju alhokola u jetri djelujući kao svojevrsni otrežnjivač. Izmiješajte 15 ml meda sa 80 ml narančina soka i 70 ml jogurta te popijte.

Smirenje

Ako ste pod stresom i iscrpljeni, preporučujemo da navečer popijete čašu tople vode ili čaja u kojoj ste otopili žlicu meda i iscijedili sok pola limuna.

Jedan od deserata kreiranih na natjecanju zagorskih chefova, koji, osim meda, sadržava i saće (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Dakako, provjerite što su to s medom kuhali zagorski chefovi te čime su ishodili pobjedu Ivica Žulj, Mislav Božić i Marko Živaljić, prema ocjeni stručnoga ocjenjivačkoga suda u kojem su bili chefovi Ivica Štruml i i Branko Čukelj te Božica Brkan, urednica Živi sela i Oblizeka, jednoga od medijskog pokrovitelja Zagorskoga chefa.

Promicanje bučina ulja i kakvoće – katalogom

Petnaest proizvođača koji su sudjelovali na I. izložbi bučina ulja održanoj u Ivanić-Gradu uz 6. Bučijadu 15. listopada 2011. godine predstavlja se u katalogu: Grbić d.o.o. iz Požege, Uslužna uljara Presečki iz Vidovca, Uslužna uljara Županić iz Vidovca, Pa-Vita d.o.o. iz Sesveta, OPG Bunjevac Dario iz Lipovca Lonjskog, OPG Čičko iz Laduča, Uljara Hladnić iz Koprivnice, OPG Hlevnjak iz Ivanić Grada, OPG Damir Selanac iz Crnca, OPG Žugec Maja iz Ljubešćice, OG šinjor iz Predavca, OPG Biber iz Podturna, OG Hranjec iz Čakovca, OG Mesarić iz Nedelišća i Pumpkin d.o.o. iz Pitomače.

U sadržajnom smislu, katalog je osmišljen kao odličan promidžbeni materijal u kojem su predstavljeni svi izlagači i njihovo bučino ulje, tekstom i fotografijama te su objavljeni kontakti za potencijalne kupce.

Katalog također sadržava i citate iz prezentacija znanstvenika na Konferenciji o bučinu ulju i zdravlju, kao i tekst tada potpisane deklaracije „Bučino ulje – smaragd kontinentalne Hrvatske”.

Naslovnica kataloga

Objavljeni su i recepti za pripremu specifičnih jela od bučinih koštica i ulja chefa Roberta Slezaka s prošlogodišnje gastroradionice Oblizeka te pobjednice slatkih bučolača na 6. Bučijadi Nade Alić (Energetske pločice) i Marice Barec (Noćna štruca od bučinih koštica). Sve te recepture možete naći i na Oblizekima.

U katalogu, dakako, možete naći i podatke o Udruzi.

Tekstove u katalogu pripremila je Marica Svetlečić, tajnica Udruge, oblikovanje kataloga i naslovnice osmislio je Saša Forić, a autor fotografija je Luka Klun (Imagomedia/Creative Studio).

Katalog je tiskan u 2000 primjeraka.