Pionir u uzgoju egzota u nas Mićo Brkanović u najnovijemu, petom katalogu predstavlja mnoštvo sorta rajčice, kako starinskih poput volovskoga srca ili jabučara, tako i novih koje se mogu uzgajati i za kasnu ili čak višegodišnju berbu
Rajčica ili paradajz, lat. Lycopersicon lycopersicum, jedna je od najomiljenijih povrtnica. Čak i oni koji imaju najmanji vrt u kojem ima mjesta jedino za mladi luk i začinsko bilje te oni koji mogu saditi samo na balkonu, rado posade i nekoliko sadnica lijepe biljke, obično crvenih plodova, različitih veličina i sorta, koja, k tome, mirisom otjeruje insekte.
Rajčica voli uzgoj na istome mjestu, a ne mili joj se susjedstvo s graškom i krumpirom. Njezin plod je vrlo zdrav, proporučuju ga rekonvalescentima, sadržava kiseline koje pojačavaju izmjenu želučanih sokova, čiste krv i ubrzavaju rad crijeva.
K nama stigla iz Amerike prije četiri stoljeća
Jednogodišnja zeljasta biljka pristigla je k nama iz Amerike, podrijetlom je iz Južne Amerike, a isprva, prije otprilike četiri stoljeća, u Engleskoj i Francuskoj sadili su se samo kao ukrasnu biljku. Plodovi joj se razlikuju veličinom, oblikom, okusom i bojom, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Sjeme rajčice je sivobijelo, spljošteno, a klijavost zadržava i do četiri godine.
Rajčica je biljka toplijih područja, neotporna na niske temperature. Uzgaja se zato kad mine opasnost od proljetnoga mraza, dok se od jesenskih štiti plastičnim tunelima. I to već od rujna. Rajčica voli obilje vode te je zalijevanje, ukoliko nema natapanja, vrlo važno, a važna je i prihrana (stajnjak, NPK, ureja).
Agrotehnika
Rajčicu možete razmnožiti sjemenom, koje niče za 5-20 dana. Sije se već od početka ožujka pod prozorska okna ili u polutopla klijališta (18-20 °C) ili u sandučiće koje valja držati na toplom i svijetlom mjestu. U suvremenoj se proizvodnji rabe i tresetne tablete. Kasna se rajčic amože sijati i izravno na otvoreno.Pri uzgoju rasada, flanac, valja pripaziti kada se pojave listići. Čim s epojave prva dva, najbolje je biljčice pikirati u plastične čaše od jogurta. Pikirate li biljke dublje, čak i do kotiledonih listića, oblikovat će se više korijenske mase. Poslije pikiranja tlo dobro zalijte, a biljke potom štitite dok se ne prime. Kad se prime i učvrste, provjetravajte i i privikavajte na sadnju na stalno mjesto.
Sadnja prijesadnica
Kad otopli, biljčice presadit ena njihovo stalno mjesto, najbolje poslije kiše po oblačnome vremenu. Obično se preporučuje da se donji dio biljke polegne i posadi nešto dublje ili nagrne finom zemljom kako bi se oblikovao snažniji korijen.
Ako mraz pofuri mlade biljke, škarama odrežite dio koji se smrznuo. Iz pupljka u zemlji niknut će novi izdanci, a za rod ostavite samo 1-2. Berba će biti nešto kasnija, ali će plodovi biti jednako kvalitetni i krupni.
Poslije sadnje tlo malčirajte odnosno prekrijte slamom ili redovito o održavajte i zalijevajte. Kad biljka naraste 30-40 cm, s sjeverne joj strane dodajte kolac za oslonac.
Rani uzgoj rajčice
Želite li, primjerice, prve plodove rajčice brati već početkom lipnja, sjeme posijte početkom veljače u zaštićeni prostoru, biljčice pikirajte u fazi kotiledona, a nakon 60-70 dana ih rasadite. Sijte po 8-10 g sjemena na 1m2. Ako želite koristiti herbicid, učinite to prije nicanaj biljaka i korova. Sjeme će niknuti za tjedan dana, nakon desetak ih pikirajte do prvih listića tako da budu udaljene jedna od druge oko 10 cm. Nakon 60-70 dana ih rasadite, prije toga ih desetak dana privikavajući na vanjske uvjete.Međuredni vam razmak neka bude 60-80 cm, a u redu 30-40 cm.
Preporučujemo da ranu rajlicu svakako uzgajate uz potporanj, kolac ili žicu, a pogotovo visoke sorte i domaće rane hibride. Kolci neka vam budu visoki 150-200 cm. Ukopajte ih 20-50 cm, a na 10-15 cm od biljke. Kolac neka vam bude sa sjever aili s one strane odakle su vjetrovi najčešći. Bilju uz njega učvrstite uzicom u obliku osmice, najbolje ispod cvata. Ne vežite prečvrsto, kako bi biljka mogla normalno rasti.Tijekom vegetacije, kako biljke rastu, učvrstite ih još tri-četiri puta. Kolje možete postaviti i ukriž za dvije-tri biljke ili dvije-tri biljke usmjerite istom potpornju. Dobre rezultate daje i uzgoj rajčice u etažama sličnima kao u vinogradu. Rajčica s emože uzgajati i uz potporu od deblje žize.
Kasni uzgoj rajčice
U toplijim primorskim krajevima, na obali i na otocima, uz raniju proljetnu, može se uspješno uzgojiti i kasniaj ljetna rajčica. Za takvu se proizvodnju sjeme sije izravno u kućice po 3-4 sjemenke krajem svibnja pa sve do sredine lipnja, a presađuje se u srpnju. Prvi će se plodovi moći brati već potkraj kolovoza pa sve do kasne jeseni. Kad počnu jače jesenske kiše, stabljike prekrijte plastičnom folijom koju oblikujt eu tunel, pa ćete berbu moći produžiti. Zelenije plodove možete također ubrati i ostaviti do dozru na prozračnome mejstu na 10-12 °C. Možete također ubrati i grančice s plodovima pa ih objesiti da lijepo dozore.
Zakidanje zaperaka i zalamanje vrha
U oštijoj klimi se rast i zrenje plodova pripomažu zakidanjem zaperaka i vrha. Kada se zalama na dva stabla, ostavljaju se jedino prve dvije bočne grane, vrh glavnoga stabla se zalama da je ono visoko 15-20 cm, čime će se psotići oblikovanje dviju bočnih grana na kojima se dalje redovito zakidaju zaperci. One se vežu vodoravno ili uspravno,a rast ims e zaustavlja zalamanjem tjemenog pupoljka iznad drugoga ili trećeg cvata.
Uzgoj jednoga stabla
Želite li uzgojiti jedno stablo, zalomite biljku iznad prvoga cvata. Morate svakako sačuvati vršni pupoljak toga cvata,a ostale skinite. Čim oblikuje jedan cvat, sačuvani izdanak zalomite kako bi se izazvalo oblikovanje novoga zaperka. Biljka se zaustavlja na trećem ili četvrtom cvatu i sve pupoljke koji se pojave redovito uklonite.
Za uspjeli urod podsjećamo na nekoliko dobrih ideja:
1. Cijepljenje rajčice rezultira povećanjem prinosa čak nekoliko puta, jer dva korijena hran jedno stablo. Povećava se i otpornost na bolesti. Iskusni pvortlari na Novome Zelandu cijepe rajčicu tako da najprije odnejguju sadnice ujednačeno debele, 3-3.5 mm. Cijepe čistim čiletom ili skalpelom vodeći računa da ne prenesu kakvu infekciju. Biljka se mora zasjeći najamnje 7,5-8 cm iznad zemlje tako da zarez bude dug oko 12 mm, a po debljini mora biti manji od polovice debljine biljke. Biljka bi morala zarasti oko dva tjedna poslije cijepljenja. Tada valja odrezati stablo jedne biljke iznad cijepljenja i to postupno za 7-10 dana. Dok biljka srasta, vene, pa je valja osvježavati zalijevanjem.
2. Uzgoj rajčice na bitubi sustavu (bi=dvije, tubi=cijev, dovod) omogućuje oblikovanje dva sustava korijena. Prvi se nalazi u tlu, prignojava se i relativno je suh, a drugi je u donoj zoni, u mješavini šljunka i treseta i pije vodu i hranu, što rezultira zdravom biljkom i većim prinosima. Ovaj se sustav može primjenjivati u vrt, stakleniku, ali i na balkonu u posudama za cvijeće, a osim na rjačici moguć je i na krastavcima, paprici, jaje-voću i sl.
3. Uzgoj rajčice na žici, konpcu i na etaže također daje dobre rezultate. Rajčica na etaže načini se tako da se svaka grana veže posebno za živcu, a vrh se odreže.
4. Uzgoj rajčice na crnoj foliji u nas se primjenjuje u kombinaciji ukopavanja plastičnih boca odrezana dna ili šupljih plastičnih štapova kroz kje se zalijeva. Uzgojem rajčice na crnoj foliji štedi se voda, ne treba okopavati, aubrzavaju se rast biljke i zrioba plodova. Ovaj je način osobito pogodan za planinske, hladnije predjele te za ranu proizvodnju. Krajem ljeta i početkom jeseni biljkama optrgajte dio lišća kako bi posljednji plodovi mogli bolje dozrijeti. Prije mraza ostatak plodova poberite kako bi lijepo doreli u tamnome toplom prostoru na 13-15 °C i vlzi 75-80 %. Rabite plitke gajbice, letvice i police od dasaka prekrivene slamom. Plodovi se ne msiju dodirivati. Katkad se tako mogu čuvati i do polovice prosinca,a neke čak i duže.
5. Uzgoj rajčice na balkonu i terasi omogućila je selekcija novih sorta kao što je Minibel. Izraste visoka jedva do 30 cm. Plodovi su joj sitni a ukusni. Možete ih saditi kao lončanice, ali i u kaskadama. Podsjećamo da su uzgojene i višegodišnje rajčice.
Uz druge rijetke vrste već više desetljeća Mićo Brkanović više od ikoga ima i različitih sorta rajčice:
Ananas, lat. Lyc. lyc. – vrlo je krupna, jedra, sočna slatka.
Tišner, lat. Lyc. lyc. – vrlo krupna i sočna.
White Beuty, lat. Lyc. lyc. – vrlo ukusna, bijela.
Cerisette, lat. Lyc. lyc. – trešnjolika, vrlo rodna i otporna.
Brandy, lat. Lyc. lyc. – kasna, krupna, fina vinskog okusa.
Carotina, lat. Lyc. lyc. – otporna i rodna.
Black from tula, lat. Lyc. lyc. – ruska sorta, vrlo sočna i mesnata.
Evergreen, lat. Lyc. lyc. – i zrela ostaje zelena, voćnoga okusa.
Green Zebra, lat. Lyc. lyc. – zelena ploda, vrlo slasna, osobit aokusa, idealna za salate.
Jaune, lat. Lyc. lyc. – paprikolika, idelana za punjenje.
Bodljikava Litchi, lat. solanum sisymbriifolium – trešnjolika, egzotična okusom, za uzgoj u loncu, privlači krumpirove zlatice.
Madagascar, lat. Lyc. lyc. – vrlo kasna. Manjih ružičastih plodova.
Mirabelle, lat. Lyc. lyc. – vrlo plodonosna, sinih ukusnih plodova.
Poire, lat. Lyc. lyc. – žutih kruškastih plodova, izvanredna okusa.
Potiron, lat. Lyc. lyc. – kasna, vrlo ukusnih i vrlo krupnih plodova (i do 1 kg!).
Andine, lat. Lyc. lyc. – paprikolika, rana, vrlo otporna i vrlo ukusna.
Rose, lat. Lyc. lyc. – skromna, otporna na hladnoću, ukusna, tanke kožice.
Russe, lat. Lyc. lyc. – ruska sorta, kasna i krupna (i do 1 kg!), slatka i sočna, raritetna.
Tigerella, lat. Lyc. lyc. – raritetna i ukusna, vrlo toporna na bolesti.
Mexico, lat. Physalis ixocarpa – srodnica rjačica, rodna, egzotična okusa.
Ljubičasta rajčica Tomatillo, lat. Physalis ixocarpa – srodnica rajčica, rodna, egzotična okusa.
Višegodišnja rajčica Tomatillo, lat. Cyphpmandra betacea – rađa 15 godina ukusne malene plodove.
Minibel, lat. Lyc. lyc. – za balkon, niska grmolika, sitnih i vrlo ukusnih plodova.
Crvena paprikolika rajčica, lat. Lyc. lyc. – odlična za pun jenje mesom, rižom i sl. te pečena.
Altaisky, lat. Lyc. lyc. – srednej bujna, ukusnih i sočnih plodova, za ukuhavanje.
Breskolika rajčica, lat. Lyc. lyc. – rađa u grozdovima plodoveoblikom i bojom slične breskvi.
Budai Torpe, lat. Lyc. lyc. – niska i bujna, sitnijih plodova.
Canada, lat. Lyc. lyc. – otporna, vrlo lijepih i zdravih plodova (200-400 g).
Divlja rajčica, lat. Licorpersikon pimpinellifolium – predak svih rajčica, sitnih crvenih li žutih plodova.
Clover, lat. Lyc. lyc. – plod u obliku četverolisne djeteline, pogodna za sjenovito mejst.
Etiopijska rajčica, lat. Solanum aetiopicum – srodnica rjačice, privlači krumpirovu zlaticu.
De Berao, lat. Lyc. lyc. – jako vsoka, uzgaja se kao pergola, otpornih grozdolikih plodova.
Volovsko srce, lat. Lyc. lyc. – poznata i omiljena starinska sorta krupnih i ukusnih plodova.
Taras, lat. Lyc. lyc. – industrijak rajčica, otporna, pogodna za sok. Može se uzgajati iz izravne sjetve.
Marmande, lat. Lyc. lyc. – mesnata, odlična za salate i ukuhavanje soka.
Black Sea Man, lat. Lyc. lyc. – australksa rijetka sorta, vrlo ukusna, odlična za salate.
Yellow Giant, lat. Lyc. lyc. – žutih, sočnih i ukusnih plodova.
Voyager, lat. Lyc. lyc. – osebujna, raritetna, plod joj u grozdu sa 10-20 plodića.
Cherry, lat. Lyc. lyc. – koktel rajčica, vrlo sočna i rodna, sitnih plodova.
Jabučar, lat. Lyc. lyc. – mesnata, stara sorta krupnih, sočnih i slatkih plodova.
Kako naručiti sjeme i sadnice rajčice i drugih egzota?
Sjeme i sadnice mogu se naručiti pouzećem. Uz svaku sadnicu preporučuje i literaturu o uzgoju i pripravi plodova – upravo je pripremio već peti katalog u nizu – pa ne čudi što i od sjemena ima čak 210 kultura iz porodice tikava (bundeve, tikve, dinje, lubenice, krastavci…), 40 sorta i vrsta rajčice, 50 vrsta raritetnog povrća koje se smatra i izuzetno zdravim, zatim 35 vrsta egzotičnog drveća i voća, 45 rijektih vrsta bjelogorice i crnogorice, 40 rijektih trajnih, cvjetnih, crvenastih vrsta itd.
Više informacija: Mićo Brkanović, p.p. 81, 44330 Novska, tel./faks 044 600 763, e-pošta mbrkanovic@gmail.com .