Iako se vjeruje kako je vrlo star, da seže čak u poganska vremena, običaj sijanja božićne pšenice k nama je stigao tek u 19. stoljeću, a od europskih ga zemalja njeguju još samo Portugal i Italija i to samo južna.
Mlada zelena pšenica na svečanome stolu simbolizira život, plodnost i blagostanje, naviješta novu godinu, ponovno proljetno buđenje i novo rađanje života. Na selu, koje je bilo blisko prirodi, označavala je i blagoslov ljetine, jer su se prema gustoći i zelenilu niklih mladih vlati pšenice najavljivali i bolja ili lošija žetva, prinos u obitelji i gospodarstvu uopće. Stoka kojoj se pšenica poslije blagdana Tri kralja (6. siječnja) odnosno blagoslova i raskićivanja bora davala pojesti, bila je time blagoslovljena. Danas su se, kada se izgubio dodir s prirodom, takva značenja izgubila, a zelenilo pšenice kao i zelenilo božićnog bora odnosno smreke ili jele, ima posve drukčija značenja ne samo u tmurnoj zimi nego i u tmurnim i uopće otuđenoj civilizaciji.
Pšenica, ponekad i raž ili druge vrste žita, kako gdje, sije se već od Sv. Kate (25. studnoga), Sv. Barbare (4. prosinca) do Sv. Nikole (6. prosinca) i Sv. Lucije (13. prosinca). Planiralo se tako da bude bujno i zeleno do Božića. Nekad je žito nicalo sporije zbog starih sorta i hladnijeg vremena, a sada hibridno sjeme, posebice u zagrijanu prostoru s centralnim grijanjem, mnogo brže. Uz to, može se kupiti i uzgojeno.
No, želite li ga sami uzgojiti, što je osobita radost, odaberite dobro sjeme, koje možete kupiti u poljoprivrednim apotekama, trgovačkim centrima, na tržnicama ili dobiti kao dar sjemenarskih kuća u, primjerice, dnevnim novinama.
Najjednostavniji način sjetve božićne pšenice
Ima i drugih načina, ali ovaj je najjednostavniji. U lijepu keramičku, porculansku ili plastičnu posud(ic)u ili tanjur(ić) položite vlažnu rahlu zemlju ili navlaženu vatu. Rasporedite sloj sjemena, koji neka ne bude deblji od 2 mm. Držite pšenicu na toplome i svijetlom mjestu sve do Badnjaka, a svaki dan po potrebi je vlažite. Pripazite da ne pretjerate s vodom, jer će zrno popljesniviti i izgnjiliti ili će mladi listovi požutjeti.
Složeniji način sjetve božićne pšenice
U nekim krajevima, Lici primjerice, pšenicu siju u stožasto oblikovanu zemlju odnosno nekoliko običnih lonaca za cvijeće postave stepeničasto jedan u drugi, od najvećeg do najmanjeg, napune ih zemljom i sjemenom, pa pšenica rastući stubasto popuni lonce u vrlo zanimljiv visok oblik. Na kraju se samo oblikuje šišanjem.
Na Badnjak pšenicu ošišajte i oblikujte je te je povežite ukrasnom trakom. U nas je običaj da traka bude hrvatska trobojka. U sredinu možete zabosti svijeću ili uz pšenicu postaviti lijepi svijećnjak.
Pšenicu možete staviti pod bor, na blagdanski stol ili na prozor, komodu itd. Osobito lijepo izgleda složite li uz nju tradicionalne plodove, ponajprije jabuke i orahe u kontinentalnoj Hrvatskoj te naranče, bademe, rogače i suhe smokve na jugu.