Udruga vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” 2000. godine potakla je Projekt “Klonske selekcije Škrleta”, prvi takav u Hrvatskoj. 2013. na tržištu se napokon očekuje i prvih 5000 certificiranih sadnica, a odatle kakvoća vina Škrlet u usponu i u kategoriji vrhunskih, a uz dogradnju projekta i brendiranih vina. Na 19. Izložbi vina Hrvatske i vina izvornih sorta u Kutini MoslaVINA u Kutini prof. dr. IVAN PEJIĆ s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji od početka radi na projektu, predstavio je novosti, a sada ih predstavlja i u našem magazinu Živi selo.
Škrlet bijeli najvjerojatnije je autohtona sorta Pokuplja i Moslavine. Prvi dokumentirani spomen ove sorte navodi još 1856. godine Vukotinović opisujući sortiment vinove loze oko Petrinje („Trsovi Hrvatske” u Gospodarskom listu). Ime Škrlet najvjerojatnije dolazi od danas pomalo arhaičnog pojma “škrletno“, što korelira s istim pojmom u drugim jezicima susjednih zemalja kao što su “scarlato”, “scharlachrote”, “purpurrotter”, a znači ljubičasto. Naime, tijekom zriobe na osunčanoj strani grozda bobice Škrleta posute su sitnim ljubičastim točkicama koje im daju ljubičastu nijansu. U starijoj literaturi se kao sinonimi za Škrlet pojavljuju i nazivi Ovnek žuti, Osukač i Maslec.
I po DNA markerima samosvojan
Najnovije istraživanje Agronomskog fakulteta iz Zagreba genetskog srodstva Škrleta primjenom DNA markera otkrilo je da između više tisuća europskih sorta vinove loze samo jedna sorta iz Mađarske naziva Czeiger ima identičan genetski profil Škrletu. Međutim, kako se Czeiger u Mađarskoj ne nalazi u uzgoju već samo u istraživačkoj kolekciji Instituta za vinove lozu u Pečuhu te kako nema nikakvih starijih ili novijih pisanih tragova o uzgoju ove sorte u Mađarskoj, pretpostavljamo da je riječ o introdukciji iz Hrvatske. Zaključno, ova sorta se uzgaja i koristi u vinarstvu jedino u Hrvatskoj.
Projekt “Klonska selekcija Škrleta” inicirala je 2000. godine Udruga vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” iz Kutine, a od 2003. do sada projekt financira Sisačko-moslavačka županija. Ovo je prvi započeti projekt sustavne klonske selekcije neke autohtone sorte vinove loze u Hrvatskoj. Cilj projekta je osigurati na tržištu “certificirani klonski sadni materijal” Škrleta (sadnice s plavom etiketom).
Unatoč vegetativnom razmnožavanju koje se prakticira kod vinove loze, u populaciji svake sorte dolazi do pojave spontanih mutacija koje mogu promijeniti važna svojstva sorte u negativnom i pozitivnom smjeru. Osim negativnim mutacijama (koje su mnogo češće) jedinke sorte mogu biti inficirane i različitim vegetativno prenosivim bolestima (najčešće virusima). Klonska selekcija je izbor i kontrolirano ispitivanje i razmnožavanje superiornih trsova unutar populacije sorte. Ona „traga” za jedinkama s pozitivnim “nasljednim” svojstvima koje uz to moraju biti i slobodne od najvažnijih viroza vinove loze (virus-free). Konačni cilj klonske selekcije je izdvojiti klonove superiorne u odnosu na prosjek populacije te proizvesti sadnice vrhunske kvalitete.
U službenome ispitivanju 11 bezvirusnih klonskih kandidata
Još 2000. godine odabrano je između više tisuća pregledanih 80 elitnih trsova na širem području Moslavine i Pokuplja. Oni su razmnoženi u klonske linije na dvije lokacije, a tijekom višegodišnje selekcije izbor je sveden na 11 bezvirusnih klonskih kandidata koji su u postupku službenog ispitivanja (registracija klonova).
Klonski kandidati temeljito se analiziraju na vinogradarske i vinarske karakteristike. Uočene su značajne razlike između klonskih kandidata kao što su prinos po trsu, prosječni broj grozdova po trsu, sadržaj sladora i ukupnih kiselina, kao drugih komponenti kvalitete, posebno onih odgovornih za arome vina.
2013. godine službena registracija 2-3 najbolja klona
Od 2007. godine provode se i pokusi sa mikrovinifikacijom pojedinih klonova koji također pokazuju da različiti klonovi mogu dati različitu količinu i kvalitetu vina. U tijeku je zaključno ispitivanje za izbor i službenu registraciju 2-3 najbolja klona različitih vinogradarsko-vinarskih karakteristika koje će biti dovršeno krajem 2013. godine.
Od 2008. godine na lokaciji Popovača u vinogradu poznatoga moslavačkog vinara Marka Miklaužića podignut je „Osnovni matični nasad” s bezvirusnim sadnim materijalom Škrleta proizvedenim u glasovitome njemačkom institutu za vinovu lozu iz Geisenheima. Taj nasad, kojega službeno nadzire Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPS) i koji služi isključivo za „proizvodnju pupova” počeo se eksploatirati 2011./12. godine i u tijeku je proizvodnja prve količine certificiranih sadnica (oko 5.000 komada) sorte Škrlet, koje će se pojaviti na tržištu za sadnju 2013. godine.
Od certificiranoga klonskog sadnog materijala očekuje se podizanje novih nasada bolje rodnosti i kvalitete, bržeg uslaska u rod i duže trajanje nasada. S obzirom na do sada uočene vrline nekoliko klonova realno je očekivati da će u narednom razdoblju kvaliteta vina Škrlet biti u usponu. Kao glavni izazov završne faze ovoga projekta vidimo u idućim godinama pojavu vina Škrlet u kategoriji „vrhunskih vina”. U tom pravcu, u dodatku na klonsku selekciju, provode se i pokusi sa različitim uzgojnim oblicima, skidanjem suvišnog uroda, i novim varijantama gnojidbe.