Vrijeme sadnje voćnih sadnica podsjetilo me na zanimljivu voćku. Prije dvadesetak godina sa španjolskih i provansalskih tržnica nisam mogla izići bez vrećice meni tada nepoznata ploda, sitnih arguma koji se jedu zajedno s kožicom, a u Nici sam ih kušala i kao meni posve nejestiv specijalitet – ušećerene. Pisala sam o njima u Večernjakovu prilogu Vrt i prije nego me je kumquat ili danas kumkva oduševio još više kao lončanica, minijaturni agrum za balkon, lođu, čak i prozor ili stan. Agronomi ga preporučuju za Dalmaciju, čak i ondje bolje za zatvorene prostore.
Latinsko ime Fortunella
Potječe od škotskoga istraživača Roberta Fortunea, koji je iz Kine u Kraljevski vrt u Londonu – a njegovo se ime vezuje i uz peonije, azaleje i krizanteme, godine 1846. prenio, danas i u nas uz Fortunellu crassifoliu najudomaćeniju, sortu Fortunellu margaritu– Marketing se poigrao značenjem njegova prezimena, pa kumkvat opisuju i “nositeljem sreće”. Kinezi je zovu chichan, ki kan, zlatna mandarinka. U nas se udomaćio naziv ne prema kineskome i ruskoj pa i našoj starijoj literaturi, nego prema američkom engleskom cumquat.
I u nas je kumkvat sve omiljeniji, ističe Mićo Brkanović, pionir u nas u uzgoju egzota, pa i u rasadničarstvu i sjemenarstvu, s višedesetljetnim isksutvom. Podsjeća da kumkvat potječe iz suptropskih, ali hladnijih područka Kine, pa i u nas obično kasnije kreće u vegetaciju. Stabla su mu niska, guste krošnje i tamnozelena kožasta lišća. Lijep je ures i kada cvate, a i ostave li se narančasti plodovi dugo u krošnji. Jajasti su, ne duži od tri i pol centimetra. Ukusni su, gokasto-slatko-kiselkasti, jedu li se kao grožđe, a od njih se može pripremiti marmelada, sok, mogu se spremiti u alkohol ili u šećer ili – predlažemo – ostaviti u šećeru na suncu poput višanja pa zalijati finom rakijom.
Egzoti, sjemenje, sadnice
Kumkvat je tek jedna od brojnih egzota Miće Brkanovića. Tako do sadnica nudi i argutu ili sibirski zeleni kivi, aroniju ili sobirsku oskorušu, bambus, drijenak, grinko, bijeli i crni dud ili murvu, kaki jabuku, kontinentalni badem, makluru, orah crvene jezgre, smokvu, vinogradarsku breskvu, žižulu…
Uz svaku sadnicu preporučuje i literaturu o uzgoju i pripravi plodova – upravo je pripremio već peti katalog u nizu – pa ne čudi što i od sjemena ima čak 210 kultura iz porodice tikava (bundeve, tikve, dinje, lubenice, krastavci…), 40 sorta i vrsta rajčice, 50 vrsta raritetnog povrća koje se smatra i izuzetno zdravim, zatim 35 vrsta egzotičnog drveća i voća, 45 rijektih vrsta bjelogorice i crnogorice, 40 rijektih trajnih, cvjetnih, crvenastih vrsta itd.
Više informacija: Mićo Brkanović, p.p. 81, 44330 Novska, tel./faks 044 600 763, e-pošta mbrkanovic@gmail.com .