To je natjecanje pokrenuto u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom kako bi se, navode, višegodišnjim praćenjem i provjerom kvalitete utvrdile značajke istih i različitih vrsta medova na lokalnome području. Time bi se, tumače, dobile lokalne karaktweristike medova koje bi bile element za zaštitu geografskog podrijetl ameda. Kroz natjecanje se skreće pozor javnosti na izuzetne nutricionističke i zdravstvene osobine meda i time utječe na povećanje potrošnje. Razvija se spoznaja da su pčele nezaobilazan faktor očuvanja biološke raznolikosti naše domovine.
Kako zagrebačko pčelarstvo opisuje Darko Vuletić, prvi čovjek Gradskoga ureda za poljoprivredu, s pašama bagrema, lipe, kestena i metvice, u gradu je registriano pet pčelarskih društava – “Zagreb”, “Lipa”, “Propolis”, “Degenija” i “Zagi”, koji okupljaju pretežito pčelare koji svoje košnice sele. Zanimljivo je da je zahvaljujući gradskim subvencijama, pomoćima, edukacijama i prezentacijama povećan broj košnica.
Više se ne može tvrditi da je pčelarstvo pretežito posao umirovljenika-hobista, jer je sve više educiranih pčelara, a 170 pčelara sa 10.000 košnica upisano je i u upisnik. Vrlo je zanimljivo da su žene pčelarke postale važan čimbenik i brojem košnica i plasmanom pčelarskih proizvoda. Uz ostalo, izuzetno su vrijedni podaci o pčelarima i proizvodima te ocjenama kakvoće (senzorske i fizikalno-biokemijske) tokom pet godina, što je nesumnjivo vrijedan vodič potrošačima meda, ali je, na žalost, ograničena dometa, jer je zbornik tiskan u samo u 500 primjeraka.
Božica Brkan