Dvostisima bećaraca o kulenu, spojem dvije vrijedne i priznate slavonske konstante nematerijalne baštine, u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvitka u petak 15. travnja 2011. predstavljena je knjiga «Slavonski domaći kulen i kobasice, II. dopunjeno izdanje» Petričevića, Benčevića i Kušeca. Objavio ju je izdavač EU Agro Hrvatska iz Osijeka potkraj 2010.
Voditeljica promocije, glavna urednica projekata Oblizeki i Živi selo Božica Brkan, istakla je taj događaj kao hommage proizvodu i ljudima koji već tri naraštaja ne samo da kulen proizvode nego i stručno i znanstveno istražuju predajući svoja znanja onima kojima su važna i koji ih sve češće umiju pretočiti u dobar posao.
Tom je prilikom Brkan podsjetila i na prvo izdanje «Slavonski domaći kulen i kobasice/ Mala škola povijesti i proizvodnje» autora Benčevića i Petričevića, koje je Hrvatski farmer objavio 1999.
Dok drugo ima 222, prvo je imalo svega 146 stranice i nastalo je serijala «Mala škola slavonskoga kulen» objavljenoga u prilogu Vrt Večernjeg lista kao iskustva i primjedba s ocjenjivanja kulena na tada prvoj i dugo jedinoj, Večernjakovoj Kulenijadi. To su, kao i seminar za tada redom sve ilegalne i malene proizvođače, dr. Krsto Benčević i dr. Antun Petričević pripremili kao prvu ozbiljniju stručnu literaturu.
Nezaobilazna imena slavonskoga domaćeg kulena/kulina
Božica Brkan je podsjetila na nezaobilazna imena u povijesti razvitka slavonskoga domaćeg kulena/kulina i bez kojih bi, kako je rekla, povijest kulena nedvojbeno bila drugačija, ako bi taj proizvod uopće i dočekao sadašnja vremena. Večernjakova kulenijada izrasla je na zamisli komentatora i kasnije glavnoga urednika Ive Lajtmana i redakcije – nikako ne treba zaboraviti Jelenka Topića i Jozu Petrića – te niza stručnjaka. Rukavina, Sumajstorčić, Matoković, Živković, Čavlek, Krznarić, Njari, Petričević, Majurdžić i mnogi drugi, a napose Tomislav Galović, koji je kao proizvođač kulena, tada još ne za tržište a danas s međunarodnim priznanjima, i pravnik s urednicom Vrta Božicom Brkan i prije više od desetljeća započeo zaštitu slavonskoga domaćeg kulena/kulina kao prvoga takvoga proizvoda u nas. Velik je trud dr. sc. Krste Benčevića na oblikovanju pravilnika, ocjenjivačkog listića i drugoga, a i nemali novac uložen u medijski prostor Večernjaka, tada vrlo poštovane medalje i pehar (koji je dobio Lajtmanovo ime za postojanu kakvoću proizvoda). Spominjane su i udruge, zadruge, brojna imena proizvođača, posebice na degustaciji poslije predstavljanja knjige.
Na žalost, dok bi Lajtman bio zadovoljan što se istodobno s promocijom knjige odvijaju i priredbe kakve se u ona vremena zbog propisa, okruženja i svijesti nisu mogle ni zmaisliti, kao što je Sinjski sajam pršuta, zagrebački Proizvodi hrvatskoga sela ili opatijski Gast Expo 11. sajam hrvatskih vina i autohtonih delicija, prošlogodišnja 30. Kulenijada u Vinkovcima posve je zaobišla male, ocjenjujući samo za tržište registrirane proizvođače.
Dok se, unatoč uloženu veliku novcu (ministarstva poljoprivrede i znanosti, ponajprije) u praksu malo od svih istraživanja vratilo, a zaštita nije dovršena, brojne se kulenijade priređuju ne samo po Slavoniji nego i u srbijanskome dijelu Srijema.
Kulen od sirovine do stola i sljubljivanja
Razgovarati se ima o čemu, a zanimljive su i bogate rasprave ne samo o sirovini, nego i načinu posluživanja, posebice sljubljivanja – u knjizi poseban odio iz pera književnice i gastronovinarske Božice Brkan govori o Kulenu na stolu – a nedvojbeno valja očekivati još koju sličnu ovakvu knjigu.
Promovirajući knjigu dr. sc. Jelena Đugum, ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, rekla je:
“Iako Vam je danas, putem interneta dostupna sva potrebna literatura za područje kojim se bavite ili u njemu djelujete kako profesionalno tako i hobistički, svaki izlazak knjige na hrvatskom jeziku posebno je vrijedan događaj. Značajno olakšava prihvaćanje novih znanja i savladavanje potrebnih vještina studentima, mladim kolegama koji su se odlučili posvetiti istraživačkom radu, djelatnicima u industriji i državnoj službi, poduzetnicima i potrošačima. Udžbenik autora dr. sc. Antuna Petričevića, prof. emeritusa, dr. sc. Krste Benčevića, znanstvenog savjetnika, i dr.sc. Gorana Kušeca, red. prof. « Slavonski domaći kulen i kobasice, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje» upravo je tako napisan pa ga svi spomenuti mogu koristiti u znanstvene i stručne svrhe. (…)
Napisati dobar i primjenjiv udžbenik je izuzetno zahtjevan posao koji mogu odraditi samo istraživači i nastavnici koji imaju široko znanje, posjeduju vještinu prenošenja znanja, imaju sposobnost zainteresirati druge za znanstveno-istraživački i stručni rad ukazivanjem na smjernice razvoja određenog područja te njegove praktične primjene u praksi. Kroz udžbenik „Slavonski domaći kulen i kobasice” predstavljen je sustavan i cjelovit opis izvornog i tradicionalnog domaćeg proizvoda od mesa, koji s ovakvom knjigom dobiva stvarnu i znanstvenu podlogu kao hrvatski nacionalni proizvod s podrijetlom, njegovim zemaljskim prostorom i sadržajem.”
Stručna knjiga jedinstvena u našoj zemlji
Uz dr. sc. Marka Krznarića, recenzent knjige bio je dr. sc. Bela Njari, redoviti prof. s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz nabrajanje vrijednoga sadržaja zaključio je:
“‘Slavonski domaći kulen i kobasice, II. dopunjeno izdanje’ Petričevića, Benčevića i Kušeca jako je vrijedno djelo, jedinstveno u našoj zemlji. Iz njega je razvidna cjelokupna problematika koja se odnosi na tu vrlo zahtjevnu i opsežnu proizvodnju te se bez zadrške može preporučiti za tisak.”
Na kraju su se auditoriju obratili i autori dr. sc. Antun Petričević, profesor emeritus, dr. sc. Krsto Benčević, znan. savjetnik i prof. dr. sc. Goran Kušec s osječkoga Poljoprivrednog fakulteta.