Sadnja voćke u kućnim vrtovima, tumači dr. sc. Ivo Krpina, drugačija je od one u plantažnim voćnjacima, jer ne traži ni prethodnu analizu tla, a ni duboko oranje niti meliorativnu gnojidbu.
Kako da pravilno posadite voćku, za Živi selo savjetuje dr. sc. Ivo Krpina, jedan od najuglednijih stručnjaka u nas, i sam voćar, kod kojega smo i snimili postupak sadnje uz pomoć njegovih suradnika. Živi selo i reporter Dražen Kopač potrudili su se da vam što jednostavnije i što točnije prenesu postupak kako vam sadnja ne bi bila muka nego zadovoljstvo.
Ovoga se puta nismo upuštali u dvojbe je li bolje saditi u jesen ili u proljeće, zatim koje voćke saditi na kakvu tlu, kako spajati različite vrste i sličnome.
Iako unaprijed upozoravamo kako je vrlo važno da o svemu tome vodite računa kako vam s ene bi dogodilo da vam se voćke međusobno guše, da se ne mogu oploditi i slično.
Svaka voćka zahtijeva svoju jamu…
Pri sadnji najprije iskopajte jamu promjera oko 50 cm i duboku onoliko koliko je dubok korijen voćke, u slučaju kruške – jer nju smo nakanili posaditi – oko 40 cm.
Prije nego sadnicu postavite u jamu – na podlogu (humku) od rahle zemlje – orežite (osvježite) joj korijen. Na taj će način lakše zarasti moguća oštećenja nastala pri transportu sadnice.
Kada je stavite u jamu, korijen prekrijte zemljom na koju potom stavi 5 l komposta ili humusne zemlje.
Kompost idealan za korijen
Kompost je, objašnjava Krpina, idealno okruženje korijenu – niti je kiseo, niti alkaičan, a vodu upija kao spužva. Štoviše, zadržava je oko korijena, a istovremeno u sebi sadržava uravnotežen, optimalan omjer hranjiva.
Nakon komposta cijelu jamu zaspite zemljom te lagano sabijte kako sadnica ne bi bila klimava. Također, sabijanjem korijen dovodite u najneposredniji kontakt sa zemljom.
Krpina ističe kako valja paziti da cijepljeno mjesto bude iznad razine tla te okrenuto prema jugu. Ako ga zaspete zemljom, pojašnjava, ‘žali bože što je voćka cijepljena’. Tada će korijen potjerati iz plemke, nadzemnoga dijela voćke, pa će plod, objašnjava, biti malen, sitan poput oraha.
Kolac sa sjeverne strane
Nakon sabijanja zemlje uz voćku, obvezno s njezine sjeverne strane, postavite kolac.
Tada oko nje, iznad razine tla, napravite tzv. zdjelicu od rahle zemlje, koja će sprečavati otjecanje vode.
Voćku plastičnim vezivom povežite uz kolac kako je vjetar ne bi savijao. Time sprečavate i gubljenje kontakta korijena odnosno korijenovih dlačica koje upijaju hranu sa zemljom.
Potom sadnicu voćarskim škarama prikratite na dužinu od oko 1,5 m. Treba napraviti ravni rez kako bi ozljeda bila što manja, 2-5 mm iznad gornjega pupa. Izuzevši na marelici, ranu nije potrebno zamazivati voćarskim voskom.
Preko šupljega kolca – zalijevanje i prihrana
Nakon prikraćivanja u ranije pripremljenu ‘zdjelicu’ naspite dušično gnojivo, oko 50 g, pazeći pritom da ono ne bude preblizu stabljici. Ovo je gnojivo, upozorava Krpina, dosta agresivno i moglo bi ‘ofuriti’ voćku.
‘Zdjelicu’ zatim, bez obzira koliko je tlo vlažno, zalijte vodom. Zemlja će se tako dodatno slegnuti, čime će se popuniti šupljine u tlu.
Za učvršćivanje stabljike Krpina savjetuje uporabu plastičnoga kolca, čija unutrašnjost nije ispunjena, pa se kroz nju, dubinski, voćka moža i zalijevati. Kroz takav se kolac razblaženim gnojivom korijen može i prihranjivati.
Tekst Dražen Kopač
Zanima li vas više korisnih savjeta, preporučujemo knjigu Voćarstvo Ive Krpine i suradnika koju je objavio zagrebački Nakladni zavod Globus 2004.
Sadnice različitih vrsta i sorata možete odabrati u Voćarsko vinogradarskom centru d.o.o. u Zagrebu, Savska cesta 179, tel. 01 36 34 947, e-mail: vvv.centar@zg.t-com.hr .