U Šibeniku je 5. i 6. studenoga održan 20. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore. Prisustvovalo mu je gotovo 600 ljudi, a, među ostalim, u njegovu je radu sudjelovao i ministar turizma Božidar Kalmeta. Uz drugo, održano je i više zanimljivih predavanja, primjerice o financiranju ugostitelja i turističkih djelatnika, HACCAP-u itd. Nakon polemičkoga, dobro privaćena okrugla stola prošle godine u Varaždinu o hrvatskoj kuhinji u hrvatskome restoranu, Božica Brkan održala je predavanje «Hrvatske namirnice u hrvatskoj kuhinji u hrvatskome restoranu». S geslom «mi možemo svoje, mi možemo bolje» podsjetila je na ustvrđenu hrvatske kuhinje u hrvatskome restoranu kao hrvatske lisnice u hrvatskome džepu.
Preuzmite “Hrvatske namirnice u hrvatskoj kuhinji u hrvatskom restoranu”
Polazište su joj bile definicije hrvatskih namirnica, hrvatske kuhinje i hrvatskoga restorana. Što su hrvatske namirnice u hrvatskoj kuhinji u hrvatskome restoranu? – zapitala se. Ideal? Stvarnost? Dodana vrijednost? Ima li toga? Navela je i primjere za razmišljenje o vrtu uz ugledni restoran za oko gostiju vrt s peršinom, bosiljkom, blitvom… a gazda kupuje na placu i u Metrou ili seoskog turizma koji ističe da nudi sve svoje: domaće vino, domaće povrće iz plastenika, domaću perad, čak i – domaće muflone! (Ne)dopustivim, uz više primjera, drži zakidanje poslovnih partnera i gostiju odnosno potrošača i spominje pouzdanje u oznake poput: proizvedeno u Hrvatskoj; proizvođačeva kvaliteta (Kraš, Gavrilović, Podravka, Zvijezda…), utjecajni proizvodi-brendovi (bajadera, vegeta, gavrilovićka…), Hrvatski proizvod i Hrvatska kvaliteta, oznake eko i sličnoga posebnog uzgoja , oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla, posebna svojstva (tradicionalni), regionalni, županijske robne marke Zagrebačke županije itd.
Predstavljajući projekt Živi selo koji nastoji poboljšati protok korisnih informacija, navodi i izvrstan primjer Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH koji je na 14 natječaja za projekte o održivu razvoju sela u 2006. dodijelilo 30, a za 2007. rezervirano je 100 milijuna kuna. Među ostalim, za tzv. marketinšku pripremu proizvoda za tržište projektima do proizvoda (slavonski kulen/kulin, sisačka češnjovka, kloštranska ždrebeća kobasica, viški hib, džem od dubrovačke ljute naranče, prošek, različita vina, jabuke…) i za suradnja s novoosnovanim udrugama / zadrugama itd.
Ugostiteljima i turističkim djelatnicima B. Brkan je preporučila informacije nultoga stupanj, koje ništa ne stoje, te izravno informiranje i putem različitim sajmovima, izravnoj prodaji i slično: Proizvodi hrvatskog sela, Ekofest, Eko – etno, Dani hrane grada Zagreba i zagrebačke županije, izložbe sira, ocjenjivanja pršuta, ocjenjivanjima kulena, kobasica, prezentacije itd. HOK i Ceh ugostitelja morali bi i sami poticati druge potencijalne partnere izjavom što nedostaje, primejrice vrste robe, način prezentacije, pakiranja itd. skreće pozor i na dobre i loše primjere pripreme i posluživanja vrijednih namirnica te na zaostajanje u trendovima. Etnotrend je, primejrice, samo jedan od inauguriranih za 2008. godinu, a mediteranski način prehrane nutricionistički samo jedan od preporučenih i poželjnih. Svjetski trendovi po listopadskome najvećemu svjetskom sajmu prehrane Anuga u Koelnu okreću se wellfoodu (well + food), funkcionalnoj hrani, smanjenoj količini masnoća, soli itd., eko i regionalnoj hrani, fingerfoodu i fastfoodu ali zdravima, specifičnoj (vegetarijanska, makrobiotička, hallal, košer…), a svakako certificiranoj hrani.