Kad bi se birala najautentičnija i najsveobuhvatnija knjiga posvećena hrvatskome selu a objavljena u čak nekoliko posljednjih desetljeća – a nije da ih nisam čitala – svakako bih predložila da to bude knjiga predstavljena potkraj listopada 2010. godine u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu Hrvatske kućne/obiteljske zadruge – životno djelo dr. sc. Dragutina Pavličevića.
Dvosveščano djelo u prvome dijelu obrađuje građu do 1881., a u drugome nakon 1881. godine. Izdavač Golden marketing – Tehnička knjiga odvažno je kao reprint objavio prvi dio objavljen još 1989. godine kako bi današnjim čitateljima predstavio zaokružen višedesetljetni rad povjesničara kojemu su već i nakon prve knjige znanstveno i stručno komplimentirali i strani i domaći kolege kolege povjesničari (doc. dr. sc. Željko Holjevac), a sada i pravnici (prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović), sociolozi (prof. dr. sc. Ivan Rogić) te etnolozi (prof. dr. sc. Milana Černelić).
Kapitalno djelo povijest hrvatskoga sela
Na ukupno gotovo 800 stranica autor je prikupio obilje raznovrsne građe koja se bavi kućnih/obiteljskim zadrugama te ih ne samo razlikuje od drugih sličnih u regiji i na kontinentu nego i od raznovrsnih drugih zadruga. Kroz zakone, novinske i političke tekstove, ankete i postojeća iztraživanja autor je uspio objektivno oslikati i ukupni život hrvatskoga sela i to u svim tipovima u 19. i 20. stoljeću te naznačiti utjecaje i na današnjicu ne samo na ruralni prostor.
S razlogom ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. Vlado Šakić djelo naziva «jednim od kalitalnih djela hrvatske povijesti i Pavličevićeva djelovanja» a urednik knjige Hrvatske kućne/obiteljske zadruge Ilija Ranić govori kako «autor ni jedan detalj nikad nije prepuštao slučaju». Uz to, treba li reći, da knjiga teži i za potpis više nih? Profesor Šeparović smatra kako je to «kapitalno djelo povijesti našega sela, kojem je posebice ekonomska i socijalna povijest još neistražena» te uopće, po mišljenju mnogih, nedostaje interdisciplinarna i komparativna istraživanja.
Povijesno istražanje ćita se kao popularna povijesnica
Etnolozi, primjerice, imaju bogata istraživanja još iz vremena Milovana Gavazzija, koja na žalost, do sada nisu šire objavljena, a laički gledano čini se kako je problem u definiciji što je to uopće kućna/obiteljska zadruga kako ih postavljaju različite struke, ponajprije povijest i etnologija. Dakako, što jer kućna/obiteljska zadruga, kako je Pavličević naziva, možete doznati iz knjige, koja se, iako znanstvena, prebogata istraženim izvorima i citatima (dakako, i literaturom!) čita kao popularna povjesnica mnogih ponajprije ruralnih obitelji aktualne sve do sredine prošloga stoljeća.
Piše Božica Brkan
Objavljeno 28. studenoga 2010.