Da je provincija na koju se poslovično gleda s podsmjehom i s omalovažavajem ponajprije u glavama, najnoviji je dokaz selo Mustafina Klada. Od metropole udaljena ni sedamdesetak kilometara, ni sa stotinu stanovnika, u srcu Moslavačke gore gdje se dotiču sve tri moslavačke županije – Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Zagrebačka – mjesto je gdje se u subotu, 27. prosinca već drugi put održao Festival sela po zamisli svoje, uz dožupana sisačko-moslavačkoga Željka Lenarta, pokroviteljice saborske zastupnice Marijane Petir. Svoje rodno selo i još mjesto stanovanja nastoji i time održati živim.
Po riječima njezina oca Josipa Petira, inače i predsjednika Mjesnog odbora Mustafine Klade, uz dobrovoljno vatrogasno društvo jedino tijelo što postoji u tome dijelu velikoludinske općine, te organizatora festivala, tu se školovani ljudi, ne samo kao vikendaši, vraćaju živjeti te uz one sa završenom srednjom školom ima i diplomiranih pravnika, profesora, šumara, elekroničara… Ponukalo je to državnog tajnika mr. sc. Josipa Kraljičkovića da otvarajući festival usklikne «Vjerujte u Mustafinu Kladu!» Nadajmo se da će to selo zaista biti metafora živoga hrvatskoga sela.
Dakako, nema u Hrvatskoj takvih sela mnogo, kao što ih mnogo nema ni svoga izravnog predstavnika u Saboru, ali, zahvaljujući ove godine provedenim mjerama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja koje je mr. sc. Kraljičković pobrojio, valja se nadati da će odumiranje sela biti zaustavljeno i ublaženo, da će 170 milijuna upravo podijeljenih za kreditiranje različitih projekata ruralnoga razvitka u 119 općina i gradova, potom nedavno usvojen Zakon o poljoprivrednom zemljištvu koji će odvraćati da zemlja godinama neobrađena stoji na ugaru, zatim 50-postotni povrat ulaganja u proizvodnju mesa, mlijeka, voćai povrća te drugi poticaji poljoprivrednoj proizvodnji kao i pomoć stanovnicima starijim od 65 godina koji nemaju drugih prihoda te uopće podupiranje društvenoga života na selu, tome pomoći.
Festival sela je poput nekadašnjih zabava okupio više ljudi nego što ima stanovnika, a predstavio je kulturne i prirode vrijednosti kraja koje neprestano s novim narašajima valja osvješćivati kao samosvojnu baštinu, koja mještanima na različite načine može oplemeniti i poboljšati svakidašnji život, primjerice kroz turizam.
Ravnateljica Javne ustanove za zaštićene dijelove prirode Sisačko-moslavačke županije Marija Vizer predstavila je Moslavačku goru kao prvi regionalni park u Hrvatskoj, a osim prirodnoga, u koje svakako valja ubrojiti i Lonjsko polje, Moslavina u malome predstavila je i druga svoja blaga. KUD Potočanka iz Potoka predstavio je pjesme, plesove i predivno narodno ruho, Moslavačke gore list mlada umjetnica Iva Pavić izvela je operne arije, a Božica Brkan predstavila je svoju «zavičajnu čitanku», knjigu «Oblizeki, Moslavina za stolom», dok su domaće žene ispekle prigodne slastice.
Za one koji će pokušati na karti potražiti Mustafinu Kladu spomenimo da se do nje dolazi auto-cestom do Križa, a zatim preko Novoselca i Rečice Kriške. Drugi je mogu naći i u moslavačkim legendama, koje otkrivaju kako je selo dobilo ime. U vrijeme turskih osvajanja tamošnji su Moslavci uhvatili nekog Turčina Mustafu, te ga nagovarali da se preobrati na kršćanstvo, a kada nije htio, postaviše ga na kladu i skratiše za glavu. Mustafčani i Mustafčanke danas su miroljubivi i vrijedni, izuzetno gostoljubivi ljudi s mnogo ljubavi za kraj u kojemu žive.
Objavljeno 29. prosinca 2008.