To je hrvatski benedikt! tako je uskliknuo Siniša Križanec kušavši na prosinačkome Međunarodnom sajmu vina u zagrebačkome hotelu Regent Esplanade Afrodit. Oduševljenje njihovim aromatiziranim vinom bilo je melem na brigu i Mirjani Malogorski i Tomislavu Trdeniću kako će im proći zajednički projekt.
“Nema valjda ljekovite biljke u Hrvatskoj koju ja ne bih poznavala”, govori gospođa Malogorski, menadžerica u svojoj tvrtki za proizvodnju i plasman bioproizvoda Gen u Sisku. Godinama je radila u inozemstvu te zaradu želi uložiti u posao koji je oduvijek sanjala. Još je kao djevojčica, naime, gledala kako njezina baka vodi prikupljanje ljekovita bilja za Nijemce i učila je od nje.
Uvjerena je kako mi nedovoljno poznajemo to svoje bogatstvo, kako ga premalo rabimo u prehrani i kako ne umijemo kreirati proizvode koji bi, jer svi su ih u današnjem brzome životu željni, bili izvrsno prihvaćeni u inozemstvu.
Gospođa Malogorski to je namjerila promijeniti te se prošle godine otputila u izuzetno zanimljivu avanturu uz podršku sisačko-popovačke Vinarije Trdenić. Najprije je isprobavala kako da uskladi ono najbolje iz trava i ono najbolje iz vina. Isprobavala je sa graševinom, rajnskim rizlingom i bijelim pinotom, a najboljim se pokazao sivi pinot. Ne samo zbog alkohola, koji je nužan za prožimanje i čuvanje vrijednih sastojaka.
Trdenić sin, Tomislav, radoznalo se predao istraživanju, kako kaže, začuđen što u nas toga još nema, a otac trdenić, Vlado, bio je skeptičan: “Što baš sivi pinot, naše najbolje vino, kad njega ionako dobro prodajemo?” Rezultat maceracije čak desetak trava je vino koje je Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo registrirao kao aromatizirano vino volodersko-ivanićkog vinogorja te prvo takvo u nas.
Ove u godine načinili samo 1300 probnih butelja vina s tajnom kompozozcijom ljekovitih trava, koje Mirjana radije opisuje i kao biljni pripravak za opuštanje te ga, rashlađena na 14 ºC, preporučuje prije spavanja. U lijepim čašama, dodaje. Iako će se zacijelo iskazati i kao aperitiv i kao digestiv, zbog sastava trava sigurno će se proslaviti među njezinim kolegama menadžerima, protiv stresa te kao afrodizijak. Preporučuje ga i kao piće za dijabetičare, budući da, istina, sadrži 12,1 vol. % alkohola i 23,3 g/l šećera, ali on potječe od trava, a ne šećera dodanoga inače suhome sivom pinotu.
To vino koje bismo opisali profinjenim, elegantnim, baš šik, prošekove boje staroga zlata, predivna mirisa koji se, kako i okus, mijenja kako se spaja sa zrakom, koje nije gorko nego je ugodno pitko, lagano i koje tek straga na nepcu dotakne, tumače mi, primorskim vrijeskom, koji ima svojstva slična kadulji. Mirjana dodaje kako ne koristi planinske nego trave iz primorskih krajeva, snažnije, ali ih ne bere nego dobavlja certificirane od najvrsnijih dobavljača. Zanimljivo je da je unatoč travama vino čisto, prozirno, jer su ga filtrirali kako ne bi u njemu ostao njihov talog, koji bi nekima mogao biti odbojan.
A što ako Afrodit tržište otkrije koliko zaslužuje? “Bit ćemo spremni”, odgovaraju. Čak i tata Trdneić dodaje: “Nismo dali sav sivi pinot!” Uostalom, Trdenići su samo prošle godine u 2,7 ha mladog vinograda zasadili hektar sivoga pinota. Imaju sada 11,5 ha vinograda i proizvode oko 80.000 l vina u godini. Obogatiti se na našemu aromatiziranome vinu nećemo, ali je gušt već rezultat nakon zajedničkoga osmomjesečnog truda, eksperimentiranja travama i njege vina, koji su se tako lijepo sljubili u piće koje svakako preporučujemo kušati.
Afrodit će biti pakiran u petdecilitarske boce i prodavat će se po 290 kn, koliko je sada promotivno cijene butelje od 7,5 dl. Može se zasad kupiti putem interneta na stranici tvrtke Gen ili telefonom na 044/720-166. Plaćanje moguće American expressom, Mastercardom i Visom, a dostavljaju City expressom diljem Hrvatske.
Na Trnovki, jednom od bregova Moslavačke gore naišli smo i na župnika popovačkog Nikolu Sanjkovića, koji je, prije sv. Vinka i njegovih tradicionalnih «blagoslova» trsja. jedan od njegovih ministranata bio je i najnoviji proizvođač najboljega škrleta…. najavljeno je povlačenje asfalta na njihov brijeg, ogranak vinske ceste na kojoj su i Miklaužić, Brlić, Tušek i Belajac. Zanimljivo je da Popovača kani u poljoprivredu uložiti 1,2 milijuna kn, koliko i Sisak a 400.000 kn više od mnogo veće Kutine. A to, tvrde vinari, koji se vide i u agroturizmu, nije samo zbog toga što je Popovača s Kosrenom najbogatija hrvatska općina. (Božica Brkan)