Prvi Tjedan hrvatskoga bučina ulja – snažan iskorak u promidžbi

Osim što je njih dvadesetak uspjelo prodati oko 1500 litara ulja na izložbi u okviru ivanićgradske 8. Bučijade, proizvođači bučina ulja pripremili su niz zbivanja kako bi za svoj proizvod i njegove prednosti zainteresirali kupce, a uz ostalo, ishodili su obećanje o podršci Ministarstva poljoprivrede i u saborskoj raspravi prvi se put dogodilo da je pet zastupnika i spomenulo bučino ulje. Piše. MARICA SVETLEČIĆ, tajnica Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske.

Gastroradionicom Bučino ulje – ulje koje dolazi u visokoprofesionalnoj izvedbi Božice Brkan, urednice Oblizeka i chefa Roberta Slezaka, može se reći zaljubljenika u buče i bučino ulje, započeo je Tjedan hrvatskog bučinog ulja.

Prezentaciji bučina ulja pridružila se i nutricistica Biotechnicona Martina Ivanjko stručnom interpretacijom svojstava bučinog ulja. Dogodilo se to u prekrasnom prostoru Centra za kulturu prehrane u Zagrebu, uz budno oko Ane Marušić Lisac, vlasnice poduzetničkog centra Biotechnicon, s kojim Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske surađuje u ostvarenju projekta standardizacije proizvodnje bučina ulja. Ovo događanje bilo bi, dakako,  nepotpuno bez prisustva dr. sc. Sandre Neđeral iz Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, koji je širom otvorio svoja vrata suradnji s proizvođačima.

Marica Svetlečić, tajnica Udruge proizvođača bučina ulja, tim je poslom zarazila cijelu obitelj iz čega se izrodio zetov OPG Dario Bunjevac(Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Tjedan je završio dvodnevnim sajmom bučina ulja u Ivanić Gradu, 20. i 21. listopada 2012. u okviru 8. Bučijade. Ovu je manifestaciju u dva dana posjetilo oko 15.000 ljudi, koji su, obilazeći proizvođače bučina ulja, na štandovima u posebnom šatoru, imali prilike kušati i kupiti dvadesetak bučinih ulja iz područja cijele Hrvatske. S obzirom na broj posjetitelja  i prodanu količinu bučina  ulja – sami proizvođači procjenjuju da je prodano oko 1500 litarasajam dobiva visoku ocjenu, a Ivanić-Grad za proizvođače postaje odličnom destinacijom.

Uz bucino ulje prodavali su se i drugi srodni proizvodi (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Sajam je obišla i zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol zadržavši se u dužem razgovoru s vodstvom Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske (predsjednik Ivan Grbić, član Upravnog odbora Zdravko Presečki, tajnica Marica Svetlečić). Poslušala je probleme proizvodnje: pitanje standardizacije s ciljem postizanja više kvalitete ulja u čemu do sada nije bilo podrške Ministarstva poljoprivrede kroz donošenje posebnog pravilnika o bučinom ulju (kao što je donijet za maslinovo ulje); pitanje stimulacije povećanja proizvodnje kroz poticaje i druge načine što je uobičajeno za proizvodnju maslinovog ulja; uključenost u IPARD mjere itd. Zamjenica ministra obećala je snažnu potporu Ministarstva nastojanjima Udruge na povećanju proizvodnje i postizanju još veće kvalitete bučina ulja, a Udruga će svakako znati tu pomoć iskoristiti ukoliko obećanje bude održano.

Mnogi se željeli kušati što više raqzličitih ulja kako bi ih mogli usporediti (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

U tijeku sajma proizvođačima se obratio predsjednik Udruge Ivan Grbić te ih upoznao s aktivnostima Udruge. Edukaciju za posjetitelje o vrijednostima i primjeni bučina ulja odlično je i pristupačno vodila profesorica prehrambene tehnologije Andreja Drkulec.

Uz prodaju svojih ulja proizvođači su se uspjeli družiti, razmijeniti iskustva i posavjetovati se. To je također lijepo lice sajma. No postoji ipak i ono drugo. Vidjela se velika raznolikost u kvaliteti i načinu proizvodnje ulja te je projekt potrebe standardizacije proizvodnje, koji je Udruga započela, dobio još jednu, zornu potvrdu.

Bučino ulje Pa-Vita (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Najvažniji cilj Tjedna hrvatskog bučinog ulja bio je iskorak u javnost, u medije, bez čije potpore nije moguća kvalitetna promidžba. Udruga je zadovoljna rezultatima: materijali objavljeni na stranicama medijskih pokrovitelja Oblizeka i Živi selo koji je iz pera počasne članice Udruge Božice Brkan i uz fotografije Miljenka Brezaka (koji će trajno ostati na tim stranicama) najkvalitetnija je moguća promidžba bučinog ulja. Tu je svakako i veliki, veliki doprinos šarmantnog chefa Roberta Slezaka s kojim udruga plodno surađuje i koji stručnim osmišljavanjem upotrebe ovog ulja u kulinarstvu daje izuzetan doprinos promidžbi.

Mnogi OPG-i poput OPG-a Žugec iz Ljubešćice uz bučino ulje nude i druge proizvode (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Svakako treba spomenuti i Gastro – portal za kulturu prehrane, koji je također prihvatio pokroviteljstvo (glavna urednica Jasna Duspara)  i na svojim stranicama, uz suradnju s udrugom, ne samo najavio Tjedan hrvatskog bučinog ulja, već i organizirao nagradnu igru koja je trajala cijeli taj tjedan dana, u kojoj je bogate nagradne pakete osiguralo šest proizvođača bučina ulja, a zauzvrat su oni i njihova ulja bili predstavljeni  na stranicama portala. U nagradnoj igri sudjelovalo je 1306 osoba, a sastavni dio je bilo i anketno pitanje za sudionike igre o tome zašto vole bučino ulje i kako ga koriste. Udruga je dobila sve odgovore koje će analizirati, a rezultati će biti svakako zanimljivi za određivanje ciljeva buduće promidžbe.

Samo jedno od dvadesetak ponuđenih ulja (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

U tijeku sajma, u Emisiji za selo i poljoprivredu I. programa Hrvatskog radija u eteru su se susreli proizvođači bučina i maslinova ulja. Ovi prvi su napokon dobili priliku reći što ih muči zatraživši jednak tretman od strane državnih institucija, jer je njihovo ulje po svojim svojstvima vrlo vrijedno, kao i maslinovo. U emisiji Put pod noge također je bio vrijedan prilog snimljen na sajmu bučinaulja. Hrvatski radio je, za razliku od HTV i drugih velikih televizija (izuzetak su manje TV kuće), odlično popratio Tjedan prepoznavši bučino ulje kao vrijedan proizvod hrvatskih njiva. Velike TV kuće (kao npr. HTV) su tijekom tjedna govorile o koječemu, ali ne o bučinom ulju, ponovno ne prepoznavši put kojim bi Hrvatska mogla učiniti barem mali korak naprijed u razvoju poljoprivredne proizvodnje. No, navikli smo da oni isključivo slijede visoke političare, a prilozi se svode na izvješća što je netko od njih otvorio.

To je učinila i NET tv objavivši više priloga, opsežni prilog u emisiji Dva frtalja i izvješću sa sajma, kao i Obiteljski radio Ivanić.

Sumirajući rezultate Tjedna hrvatskog bučinog ulja treba svakako spomenuti i pomak koji se dogodio kod saborskih zastupnika. Naime, upravo u tome tjednu u Saboru je donijet novi Zakon o poljoprivredi, a u raspravi je pet saborskih zastupnika spomenulo bučino ulje u smislu potrebe poticanja njegove proizvodnje. To je rezultat, naravno, rada Udruge proizvođača bučna ulja Hrvatske koja osmišljava kanale kroz koje će političkoj javnosti reći o bučinom ulju i potrebi poticanja ove proizvodnje.

Sve u svemu, može se reći da je Tjedan hrvatskoga bučinog ulja bio uspješan promišljeni iskorak Udruge proizvođača bučina ulja u promidžbi bučina ulja prema javnosti i potrošačima.

Na Svjetski dan hrane skrenuli pozor na bučino ulje

Tjedan hrvatskoga bučina ulja počeo je na Svjetski dan hrane 16. listopada 2012. u zagrebačkome Centru za kulturu prehrane Gastroradionicom Oblizeki preporučuju: Bučino ulje, ulje koje dolazi. Naši Oblizeki i Živi selo su medijski pokrovitelji ove pionirske, izuzetno vrijedne manifestacije.

Gradonačelnik Ivanić-Grada i saborski zastupnik Boris Kovačić veliki je pobornik Bučijade i bičina ulja (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Tjedan je otvorio gradonačelnik Ivanić Grada i saborski zastupnik Boris Kovačić podsjetivši kako je zahvaljujući tamošnjoj priredbi Bučijadi naraslo zanimanje u javnosti i za bučino ulje, ali i za udrugu koja je organizirala proizvođače, ne samo izložbu nego prošle godine i prvi znanastveni skup o bučinu ulju.

Uljna tikva na sve više njiva u Hrvatskoj (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Dr. sc. Marija Vukobratović, saborska zastupnica, članica saborskoga Odbora za poljoprivredu i predavačica na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, istakla je potrebu lobiranja za ovu potencijalnu proizvodnju.

Mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu Zagrebačke županije, županije u kojoj zahvaljujući razumijevanju i pomoći zamjetno rastu i hektari zasijani uljnom bučom i proizvodnja bučina ulja, istakla je potrebu edukacije o bučinu ulju, posebice potrošača.

Na žalost, uz pokrovitelje Zagrebačku županiju i Grad Ivanić-Grad, treći pokrovitelj, Ministarstvo poljoprivrede nije se potrudilo poslati svog predstavnika da i javno podrži u svakom smislu vrijedne i poduzetne proizvođače.

Ivan Grbić, jedan od vodećih proizvođača i predsjednik udruge proizvođača bučina ulja (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

O cilju Tjedna i o aktivnostima posljednjih godina te o stanju na tržištu bučina ulja u nas te o uzgoju uljne buče govorio je predsjednik Udruge proizvođača bučina ulja, i sam jedan od vodećih proizvođača bučina ulja, Ivan Grbić. Istakao je osobito dosad neiskorištene mogućnosti te podsjetio kako kakvoća i prepoznatljivost itekako mogu hrvatskome bučinom ulju pomoći da se nametne na domaćemu, ali i na inozemnom tržištu, na kojima se izravno sudara s količinski neusporedivo većim, ali kvalitativno neusporedivo lošijim, ali zato mnogo jeftinijim bučinim uljima, kakvo je primjerice kinesko. Stoga je osobito važno napokon stvoriti i pravni okvir, potrebne pravilnike i standarde, te, dakako, kakvoću koja će se oslanjati na njih i zaštiti.

Božica Brkan o bučinu ulju kao ulju koje dolazi (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

U tome će pomoći tvrtka Biotehnicon, čiji je Centar za kulturu prehrane bio i domaćinom ovogodišnje Gastroradionice Oblizeki preporučuju: Bučino ulje, ulje koje dolazi. O nutricionističkim aspektima  govorila je nutricionistica Martina Ivanjko, a o fenomenološkoj i gastronomskoj odnosno kulinarskoj strani urednica Oblizeka Božica Brkan istakavši kako proizvođačima cilj ne mora biti uskočiti na mjesto drugih masnoća nego se nametnuti vlastitom osobnošću, za što je itetako važno otkriti bogatstva bučina ulja poduprtoga, uz drugo, i bučama te bučinim košticama. Odmah je sve to praktično ilustrirao i chef Oblizeka Robert Slezak predstavivši kako se bučino ulje i bučine koštice mogu koristiti u različitim tipovima jela.

Chef Robert Slezak: bučino ulje malo je, nažalost, poznata namisnica (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Tjedan bučina ulja, koje često zovu i smaragdom kontinentalne Hrvatske, nastoji predstaviti tu naminicu, pa će oni koji je već vole kao i oni koje je tek kane upoznati i zavoljeti imati priliku na ivanićgradskoj 8. Bučijadi 20. i 21. listopada 2012. kušati petnaestak bučinih ulja različitih tipova i proizvođača. I, dakako, kupiti ih, kao i kušati što ivanićgradski ugostitelji nude u pratnji najuspjelije i naposjećenije priredbe posvećene bučama/tikvama u Hrvatskoj.

Uz Tjedan hrvatskoga bučina ulja: standardizacija proizvodnje i oznaka posebne kakvoće bučina ulja

Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske, kao nosilac, ambiciozno je krenula u projekt standardizacije proizvodnje i oznake posebne kakvoće bučina ulja, koji bi trebao biti dovršen iduće godine.

Piše: MARICA SVETLEČIĆ, tajnica Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske

Na Bučijadi 2012. bučino ulje kušao je i predsjednik RH Ivo Josipović u društvu s ivanićgradskim gradonačelnikom Borisom Kovačićem (Snimio Dražen Kopač / Acumen))

Kako doznajemo uz Tjedan hrvatskoga bučina ulja u 2012. godini Upravni odbori Udruge donosi odluku o prihvaćanju projekta standardizacije proizvodnje bučinog ulja i uvođenja oznake posebne kvalitete i zaštite zajedničkim jamstvenim žigom.

Valja izraditi Pravilnik o bučinom ulju. Tehnološki dio Pravilnika napravit će laboratorij  zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta BF-a (dr. sc. Neđeral, dr. sc. Škevin i tim).

Dizajnirao bi se i žig udruge, a vizualni identitet bit će ostavljen svakom  proizvođaču ponaosob. Odredio bi se i naziv znaka, primjerice smaragd Hrvtaske ili nešto slično, prema odluci u, a što će biti jednostavno i prepoznatljivo kod potrošača.

Valja ga tek kušati i upoznati (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Kontrolnu dokumentaciju trebao bi izraditi Biotechnicon, a ona podrazumijeva, doznajemo, način ulaska u sustav, potrebne preduvjete i dokumentaciju, postupak i učestalost kontrole, način njezina provođenja (terenski, dokumentacijski, analitički), zatim način provođenja samokontrole samog proizvođača, mogućnosti pri utvrđenim neispravnostima (tzv. nesukladnosti). Preduvjet za to su: proizvodni parametri proizvođača, planirane količine proizvodnje, oznake k.č. s veličinama na kojima proizvođač proizvodi i način vođenja evidencije proizvodnje. Planira se i zaštita žiga u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

U 2013. bi se provodila kontrola odnosno nadzor kod proizvođača. Nju može obaviti povjerenstvo sastavljeno od samih proizvođača uz uključivanje nepristrane strane.  Kontrola se provodi terenski, dokumentacijski i pregledom analitičkih izvješća. Provođenje kontrolnih aktivnosti s izradom izvješća koje se dostavlja Udruzi je  temelj za dodjelu prava korištenja znaka. Kasnije se kontrola provodi barem jednom godišnje kod svakog proizvođača.

Također je predviđena i promidžba označenih proizvoda, primjerice izložbama, za sve poslove samo ove godine računa se da treba osigurati više od 50.000 kuna.

Prvi put: Tjedan hrvatskoga bučina ulja

Od 15. do 21. listopada 2012. godine u okviru tradicionalne 8. Bučijade, gospodarsko-turističke manifestacije u Ivanić Gradu 20. i 21. listopada bit će organiziran prvi put i Tjedan hrvatskoga bučina ulja. Uz druge, medijski pokrovitelji Tjedna hrvatskoga bučina ulja su i naši internetski magazini Oblizeki i Živi selo.

 

Piše: BOŽICA BRKAN

Nakon prošlogodišnje vrlo uspješne izložbe bučina ulja, gastroradionice i znanstvenoga skupa posvećena tome blagu, Udruga proizvođača bučina ulja odlučila je organizirati manifestaciju o značenju koje govore i pokroviteljstva Ministarstva poljoprivrede, Zagrebačke županije i Grada Ivanić-Grada.

Ivan Grbić, predsjednik Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Predsjednik udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske Ivan Grbić ističe:

«Tjedan hrvatskoga bučina ulja organiziramo s namjerom predstavljanja ovog vrijednog proizvoda naših polja javnosti – medijima (koji ga nedovoljno prate i promoviraju), državnim institucijama (kako bi propisima i stručnom pomoći doprinijele povećanju proizvodnje), kulinarskim stručnjacima (kako bi ga spoznali kao izuzetno kvalitetnu namirnicu – pravu deliciju i uveli u jelovnike). Želimo skrenuti pozornost na nesumnjive potencijale proizvodnje bučina ulja za izvoz, a time i na jednu od mogućnosti oživljavanja ruralnoga razvitka.»

S prošlogodišnje vrlo uspjele gastroradionice Oblizeka o buči, bučinu ulju i bučinim košticama okviru Bučijade  u Ivanić Gradu (Snimio Dražen Kopač / Acumen)

 

Udruga podsjeća i na niz svojih aktivnosti, primjerice vezanih uz standardizaciju bučina ulja. Kakav je program Tjedna hrvatskoga bučina ulja doznajemu u razgovoru s Maricom Svetlečić, tajnicom Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske:

* 16. listopada 2012. u zagrebačkome Centru za kulturu prehrane Biotechnicona tjedan će biti otvoren prigodnom konferencijom za novinare te gastroradionicom Oblizeki preporučuju: Bučino ulje ili ulje koje dolazi. Na stručan, ali popularan način Udruga proizvođača bučina ulja, Biotechnicon i Oblizeki predstavit će se smaragd kontinentalne Hrvatske. Izlažu: nutricionistica Martina Ivanjko, književnica i novinarka Božica Brkan bučino ulje predstavlja fenomenološki i gastronomski, a chef Robert Slezak praktično će predstaviti različite tipove jela s bučinim uljem.


* 20. listopada  i 21. listopada u okviru 8. Bučijade u Ivanić Gradu u posebnome šatoru u Moslavačkoj ulici održat će se dvodnevni sajam bučina ulja, degustacija ulja i delicija s bučinim uljem te edukacija posjetitelja o kakvoći i primjeni bučina ulja u kulinarstvu.

Ponuđeno na kušanje kao malo poznata namirnica (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Šesti hrvatski festival pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku

Za Živi selo: DEŠA, Dubrovnik

Od 5. do 8. listopada 2012. U Dubrovniku, na Stradunu, ispred crkve Sv. Vlaha održan je  6. Hrvatski festival pekmeza, džema i marmelade. Izloženo je više od stotinu vrsta pekmeza, džemova i marmelada – od naranača, smokava, šljiva, limuna, višanja, jagoda i drugog voća i bilja, domaćih likera, kolača itd.

Festival pekmeza, džema i marmelade, koji tradicionalno, već šestu godinu zaredom, obogaćuje turističku ponudu grada Dubrovnika, organiziraju udruge DEŠA i Dubrovačka naranča u suradnji sa HGK – Županijskom komorom Dubrovnik.

Kako od pekmeza načiniti turističku ponudu i suvenir (Fotografija DEŠA)

Festival je započeo 5. listopada, u prostorijama DEŠE – Dubrovnik stručnim ocjenjivanjem izloženih proizvoda. Ocjenjivački sud odnosno akademkinja Vlasta Piližota i prof. Tera Mandić sa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta iz Osijeka, prof. Branka Levaj i  izv. prof. Verica Dragović Uzelac sa Prehrambeno- biotehnološkog fakulteta iz Zagreba i profesor kuharstva Josip Žuvela iz Dubrovnika stručno je ocijenio 75 uzoraka džemova, pekmeza i marmelada.

Peku li bolje džemove, pekmeze i marmelade Slavonci, Moslavčani, Dalmatinci…? (Fotografija: DEŠA)

Izložbeni dio festivala održan je od 6. do 8. listopada za brojne domaće i strane posjetitelje. Na Festivalu je sudjelovalo više od 35 izlagača iz svih hrvatskih županija, a cilj mu je predstavljanje kvalitetnih proizvoda i afirmacija bogatstva hrvatske baštine. KUD  Sveti Juraj iz Osojnika zabavio je kulturno-umjetničkim programom, dok su djeca Eko-Omblića i OŠ Marina Getaldića izložili svoje radove o temi Voće, pekmez, džem i marmelada. Ni ove godine nismo propustili Guste s palačinkama, koji su još jednom izmamili oduševljenje svih posjetitelja.

U više kategorija konkuriralo je 32 džema, 8 extra džemova, 22 marmelada i 13 pekmeza.

Komisija je odabrala ovako, a mi prenosimo kako biste mogli odabrati dobre proizvode ponuđene na tržištu:

Zasladila im se gorka ili ljuta naranča: Jany Hansal prima nagradu uime domaćina, DEŠE (Fotografija DEŠA)

KATEGORIJA  DŽEM

Zlatna medalja

  • DEŠA-Dubrovnik, za džem od dubrovačke ljute naranče;
  • OPG Kairos, Trogir, za džem od smokava

Srebrna medalja

  • OPG Kairos, Trogir, za džem od šljiva

Brončana medalja

  • OPG Kairos, Trogir, za džem od kakija

KATEGORIJA EXTRA DŽEM

Srebrna medalja

  • OPG Lavanda Mare, Rab, za extra džem od smokava i marelica

Ljupko i fino kao sjećanje na Dubrovnik i Hrvatsku (Snimila Božica Brkan / Acumen)

KATEGORIJA MARMELADA

Zlatna medalja

  • OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo, za marmeladu od crnog ribiza

Srebrna medalja

  • OPG Borna Halambek, Staro Petrovo Selo, za marmeladu od crvenog ribiza

Brončana medalja

  • OPG Đuro Klokoč, Župa dubrovačka, za marmeladu od smokava

KATEGORIJA PEKMEZ

Zlatna medalja

  • OPG Sedić, Sisak, za pekmez od kupina

Srebrena medalja

  • OPG Antonija Zelenika, Velika, za domaći pekmez od šipka
  • OPG Antonija Zelenika, Velika,za domaći pekmez od šljiva

Brončana medalja

  • OPG Antonija Zelenika, Velika, za domaći pekmez od breskve

Ljubav i posao malenih proizvođača ogleda se u svakoj bočici i prenosi s koljena na koljeno (Fotografija DEŠA)

I svojim šestim izdanjem Festival pekmeza, džema i marmelade, koji je započeon projektom zaštite gorke ili ljute naranče te proizvodnje džema od nje, pokazao je kako prerasta u tradicionalnu manifestaciju i svojim sadržajem uvelike doprinosi turističkoj ponudi Dubrovnika u posezoni, a osim njegova osnovnog cilja, predstavljanja kvalitetnih proizvoda malih proizvođača iz ruralnih krajeva Hrvatske, postiže i kulturnu dimenziju prožimajući tradiciju, običaje i izvorne proizvode pretvarajući u jedinstven gastrosuvenir.

Iz Zagorja v beli Zagreb grad ide 100 % zagorsko ekopovrće, kozji i ovčji sirevi, bučino ulje, desertna vina, aronija i stevija

Piše: BOŽICA BRKAN
Kaj ono ide v beli Zagreb grad? Sira, putra, vrhnja, mleka, jajec i krumpira…? Gadno biste se prevarili, jer ni črni ajzlinban u hrvatsku metropolu iz Zagorja više ne vozi to, nego 100 % zagorsko. A, vjerovali ili ne, sudeći po drugome istoimenome sajmu na Jelačić placu 6. i 7. listopada 2012.  najbolje kaj Zagorje nudi na jednom mjestu je i: povrće svježe i prerađeno i med, ali sve ekološki, s certifikatom; sirevi, ali i kozji i ovčji; bučino ulje, voćne rakije i vina, ali ne više nekadašnji zagorski kiseliši; za šećeraše stevija i proizvodi od nje; zagorski puran, ali brendiran i zaštićena zemljopisnog podrijetla, i mlinci, također brendirani. Ukratko: 77 izlagača sa sedam bregova, isto toliko toplica, zanimljivih mjesta za obilazak, koji se međusobno podržavaju i promoviraju.

Zagorci svoje Zagorje opisuju regijom koja «na autohtonim proizvodima i tradiciji gradi robne marke i turističke brendove poput zagorskog purana, zagorskih štrukli, bagremovog meda, zdravstveno topličkog turizma, tradicinalnih drvenih igračaka i licitarskog srca iz Marije Bistrice, Muzeja krapinskih neandertalaca, društva Kajkaviana…».

Zagorci Zagrepčanima, Zagrepčani Zagorcima

100 % zagorsko ispod repa (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Županica krapinsko-zagorska Sonja Borovčak ističe Zagrepčanima:

Blizina Zagorja i glavnoga grada, dragog nam Zagreba, odavno je stvorila neraskidive veze među ljudima s jedne i s druge strane Medvednice kroz simbiozu modernog i tradicionalnog, urbanog i ruralnog. I već po prvim znakovima skore jeseni, kada su poljoprivredni plodovi cjelogodišnjeg rada najizdašniji, donosimo ponovno u metropolu najbolje i najkvalitetnije proizvode naših polja i brežuljaka.

Držeći se tradicije i starih recepata, a slijedeći inovativna tehnološka dostignuća, postigli smo zavidnu razinu kvalitete naših poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na integrirani i ekološki prihvatljiv način. Stoga manifestacija izložbeno-prodajnog karaktera koju organiziramo za vas na samom Trgu bana Josioa Jelačića, ali i svaki poljoprivredni i turistički proizvod koji ju čini, zavrjeđuje nositi naziv 100 % zagorsko.

Potrošači zadovoljni proizvodom, a proizvođači cijenom (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Županica je izuzetno zahvalna zagrebačkih gradskim ocima na besplatnome izložbenom prostoru, jer izložbu drugačije zbog krize ne bi mogli organizirati, a Krapinsko-zagorskoj županiji najvažnije je da sami proizvođači nešto i prodaju. U Zagrebu su kupci, a iskustvo njihove dobro pripremljene prve izložbe u Bedekovčini u tome je izuzetno loše, jer – kupci su u Zagrebu, tu je najbliže i njihovo najveće tržište. Svejedno jesu li podrijetlom Zagorci ili drugi, bitno da se upoznaju s dobrim proizvodima te da odaberu barem neki.

Sajam, prirodno okruženje za licitare i ekoaroniju

Vlasti Hubicki ubrzo je ponestalo robe, njezinih slavnih licitara Zozolly (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Tržilo se različito, ali je zanimljivo kako je Vlasta Hubicki, bivša županica i vlasnica medičastva i svjećarstva Zozolly i prije isteka prvog sata izložbe zvala doma u Mariju Bistricu da joj je dovezu još robe, jer joj je ponestalo medenjaka.
Veli gospođa Vlasta pakirajući nekome licitar: Ovo, sajam, moje je prirodno okruženje!

OPG Nikolina Čižmek i OPG Davorin Humski uzgajaju aroniju i prerađuju je. Iza Josipa Humskog, koji kao mladi umirovljenik posao preuzima od sina, već je šest godina iskustva s aronijom koju je počeo uzgajati za vlastite potrebe htijući se riješiti visokog tlaka, loše cirkulacije i masnoće u krvi. Iako je radio u građevinarstvu, okrenuo se ovome ekološkom voćarstvu te, iako još uglavnom samo ulaže, boreći se s tučom i sušom, u Malome Taboru ima 12.000 m2 u dvije parcele sa 3000 sadnica kupljenih u Sloveniji. Iduće godine očekuje da će mu financijski priskočiti i HBOR, pa se nada da će se uvjerenje da se ekoproizvodnja ipak isplati kad tad pokazati i u prihodima.

OPG Humski uzgaja aroniju i prrerađuje je u zanimljive prozivode (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Teško je, tumači, g. Humski, jer ima malo znanja, a ono nešto do čega je došao, uglavnom je uspio naći na internetu. Sa suprugom Mirjanom proizvodi sokove, džemove, koncentrate i aperitive. Kako prodaje? Ima štand u Mariji Bistrici, u suvenirnici u Humu na Sutli, pouzećem.

Mi mali, kaže, ne možemo se upuštati u suradnju s velikima, koji uzmu robu, prodaju je, a onda, po njegovu iskustvu, plaćaju za dva ili više mjeseci. Cijenom su Humski zasad zadovoljni. Iako su svjesni da im ulaganja predstoje barem još tri-četiri godine, ustraju u njima. Mi u Zagorju, zaključuje Josip, mogli bismo hraniti cijelu Europu.

Od kondicionala do popisa nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a

Ne znam što bih s kondicionalima koje sam čula, ali lijepo ih je čuti u nevremena, kao i dobacivanja duhovitih Zagoraca dok razgledate cekere: znate li razliku između cekera i rogožara. Ne znate? Ceker je od komušine, a rogožar od rogoza. A vi se onde, pretpostavljam, prirodno zapitate dalje što je komušina a što rogoz.

Cekeri i rogožari u šali i u poslu (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

S ekološkog OPG-a Knezić iz Lepe Vasi rado će vam objasniti da ta cima nije nikakav neobični peršin nego njihov krasan pastrnjak. Osjećate kako miriše? Na sebe i na tlo s kojega potječe, tvrde: još čistu zagorsku zemljicu.

Eto, to je zagorski ekološki uzgojen pasternjak! (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Na izložbi kao u kakvu modernome multimedijalnom muzeju možete svašta naučiti. Nedostaje samo Dedek Kajbumščak z Krapine. Ja sam tražila što je, primjerice, hadrica očito na pogrešnome štandu, jer mi mlade prodavačice nisu znale ni izdaleka što bi to bilo. Možda one nisu 100 % ili uopće nisu Zagorke. A što bi tek bilo da sam ih pitala za varalicu, onaj keramički vrč iz kojega samo znalci mogu piti.? To bi možda znale, jer sam vidjela da prodaju keramiku.

Marija Kunić već 60 godina proizvodi tradicijske drvene igračke i prodaje ih po sajmovima (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Ali me je zato gospođa Marija Kunić iz Laza Stubičkog toliko oduševila svojim tradicijskim drvenim igračkama, za koje ima i certifkat i županijsku zlatnu plaketu za originalnost, i pričom o njima da smo tržili desetak čikačoka iz moje pjesme. Odmah mi je rekla kako ih, kako u kojem selu, zovu leptirom, perutnjakom, klopocem. I da su na popisu nematerijalne baštine koju štiti i UNESCO. Ali i kako ih izrađuje njegujući starinske šare bojeći ih modenrim ekobojama…

Njezina obitelj ima u tome već stogodišnju tradiciju. Ona je posao preuzela od oca Stjepana Čukelja i radi već 60 godina, otkad je kao dijete počela farbati igračke. Nada se da će njezin posao nastaviti sinovi, koji u tome, zasad, ne vide perspektivu. Prodaje po sajmovima na kojima ne mora platiti placovinu, želeći da se posao održi, jer je zaista mnogo ruku i mašte uložila u svoja 52 artikla, od starinskih gredenaca i krevetića za bebe do modernih limuzina, kamiona i zagrebačkih plavih tramvaja. Holdingovih, tumači.

Puran zagorskih brega dobiva društvo u Bagremovu medu zagorskih brega

Krapinsko-zagorska županija veliki pozor pridaje razvitku turizma, uključujući i ugostiteljstvo te različite gastronomske i kulinarske priredbe koje izravno pridonose i razvitku proizvodnje tipičnih, tradicionalnih, nerijetko i starih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštićenih na nov način, robnim markama i oznakama zemljopisnoga podrijetla. Piše BOŽICA BRKAN, urednica Živi sela i Oblizeka.

Zagorski su se medari predstavili kvalitetnih i raznovrsnim proizvodima (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Predstavljanje turističke brošure Gastroturizam Zagorja prošle je godine bilo povodom i da se održi i gastroshow Zagorski chef, a sedam se ponajboljih zagorskih kuhara, po analogiji sa sedam zagorskih brega, ogledalo u pripremi zagorskoga purana kako bi se obilježilo i izuzetno važno stjecanje Oznake zemljopisnog podrijetla zagorskog purana odnosno kako bi se populariziralo meso dokazano zagorskoga purana brendiranoga kao Puran zagorskih brega.

Ove se godine na Svjetski dan turizma 27. rujna 2012. iz Termi Tuhelj kuharsko natjecanje preselilo u Terme Jezerčica, a chefovima se pridružila prethodnica, proizvođači 100 % zagorskoga na prigodnoj popratnoj izložbi i u – kuhinji.

Raznovrsne, posebice tradicionalne zagorske slastice od meda (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Među izlagačima su bili OPG-i Branka i Josip Lamot, Šoštarić, Tomašić, Žugec, Mini mljekara Veronika, Pčelarska učenička zadruga MaslačakK OŠ August Cesarec  Krapina PŠ Škaričevo, Milinković, Curiš, Ptičar, Drempetić i Kozarstvo Pavlin; zatim Zebrano d.o.o., KOGUTEX d.o.o, BOBO trgovina, ugostiteljstvo i usluge, Savez pčelarskih udruga (Drako Milinković, Ivan Curiš, Damir Ptičar, Dubravko Tuković), Babičini kolači (babice Slavica Reiner, Mirjana Šurbek, Danijela Barić, Bernarda Bele i Slavica Strsoglavec) sa, uz ostalo, i medenjacima.

Urednica Žizi sela i Oblizeka Božica Brkan sa svjetski proslavljenim zagorskim vinarom Borisom Drenškim (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Predstavili su se i vinari: Bolfan Vinski vrh, Vinarija Bodren, Vinarija i pansion Vuglec, Vinogradarstvo Sever, Vinogradarstvo Zdolc, OPG Šoštarić i OPG Tomašić. Zatim Zdenko Brlić iz restorana Zaboky, nutricionist Nenad Bratković, Restoran Sermage te PZ Puran zagorskih brega.

Bagremov med zagorskih brega (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Umjesto purana, ove su godine kuhari u kreaciji potencijalnih novih zagorskih specijaliteta morali koristiti domaću patku, buče, bučino ulje i bučine koštice te bagremov med. Med s osobitim razlogom. U toku je registracija robne marke Bagrem, med zagorskih brega.  

Zamjenik krapinsko-zagorske županice Anđelko Ferek Jambrek podsjetio je:

“U posljednjih devet godina županija je uložila mnogo sredstava u taj jedinstven proizvod. Krapinsko-zagorska županija ima 15.000 košnica, a naši proizvođači meda na ocjenjivanjima su osvojili 321 zlatnu medalju.”

Krapinsko-zagorska županija u svibnju 2011. potakla je osnivanje Saveza pčalearskih zadruga u županiji okupivši sedam udruga. Kakvoća posebice bagremova meda u njihovu je kraju osvjedočena i međunarodno. Na Svjetskom natjecanju 2010. u Semiču u Sloveniji Ivan Kožić iz Udruge Nektar u Konjšćini postao je njime šampion odnosno apsolutni pobjednik. Također u Sloveniji u listopadu 2011. Vinko Ferenčić također iz Udruge Nektar iz Konjšćine na 13. međunarodnom ocjenjivanju meda imao je najbolje ocijenjen bagremov med.

Cvijet bagrema na koji osobito miriše bagremov med (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Zagorski pčelari također tradicionalno održavaju i svoja ocjenjivanja kako bi poticali proizvodnju dobroga meda, a sada su napravili i dodatne fizikalno-kemijske analize koje su medu s njihova područja potvrdile kvalitativnu prednost. Zagorski kraj odlikuju čista priroda, čist zrak, očuvane šume i biljna raznolikost. Želeći i potrošaču zajamčiti podrijetlo najboljega meda, Zagorci su, iskustvom slavnijega zagorskog purana, krenuli u brendiranje proizvoda neupitne kakvoće. Bagremov med zagorskih brega svijetložut je, bistar, srednje do jako slatkast s mirisom na bagremov cvijet.

Uz ostalo, podsjećaju i na ljekovitost bagremova meda, koji osobito povoljno utječe na živčani sustav, pomaže pri nesanici i ublažava stres, poboljšava ishranu staničja, normalizira oksidaciju i detoksikaciju organizma, pospješuje ionizaciju, organizmu osigurava kalij i natrij. Pčelari podsjećaju i na antioksidativno, antiseptičko te antibakterijsko djelovanje slično penicilinu.

Med ili, po Aristotelovoj tvrdnji, destilirana rosa koja pada sa zvijezda, uspješno je predstavljen i u slanim i slatkim jelima zagorskih shefova, ali i u slasticama babica koje se natječu na tradicionalnoj priredbi Babičini kolači.

Na stolu Babičinih kolača predstavljeni su i starinski medenjaci umočeni u bjelanca (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Uz to, Savez pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije, kao i same udruge i proizvođači, uza svoje različite pčelinje proizvode kako za jelo tako i za kozmetiku i sl. predstavlja i vrlo jednostavne a provjerene i učinkovite recepte:

Imunitet

Svako jutro popijte čašu blago tople vode sa sokom pola limuna u kojoj ste otopili žlicu meda.

Posjekotine i opekotine

Med prečava razvitak nekih bakterija, rane održava čistima, apsorbira vlagu iz zraka te ubrzava zacjeljivanje, smanjuje natečenost, bol i ožiljke.

Mamurluk

Fruktoza ubrzava oksidaciju alhokola u jetri djelujući kao svojevrsni otrežnjivač. Izmiješajte 15 ml meda sa 80 ml narančina soka i 70 ml jogurta te popijte.

Smirenje

Ako ste pod stresom i iscrpljeni, preporučujemo da navečer popijete čašu tople vode ili čaja u kojoj ste otopili žlicu meda i iscijedili sok pola limuna.

Jedan od deserata kreiranih na natjecanju zagorskih chefova, koji, osim meda, sadržava i saće (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Dakako, provjerite što su to s medom kuhali zagorski chefovi te čime su ishodili pobjedu Ivica Žulj, Mislav Božić i Marko Živaljić, prema ocjeni stručnoga ocjenjivačkoga suda u kojem su bili chefovi Ivica Štruml i i Branko Čukelj te Božica Brkan, urednica Živi sela i Oblizeka, jednoga od medijskog pokrovitelja Zagorskoga chefa.