Škrlet ili ovnek žuti napokon brendiran žutom markicom s ovnujskom glavom

Miklaužić,Trdenić, Mikša, Jaram, Tušek, Kosovec, Marinčić, Prpić i Cvanciger-Šarar prvi su vinari koji su dobili priliku svoj škrlet označiti i novom, zajedničkom robnom markom. I prije je,još prije nekoliko godina, bilo pokušaja da se ponajbolji i najozbiljniji škrleti zajednički izbrendiraju, ali to iz više razloga nije uspjelo. Piše BOŽICA BRKAN.

Markica za najbolje škrlete

Zahvaljujući i Udruzi Moslavačka vinska cesta, projekt napokon ima priliku ozbiljno zaživjeri, jer je i više vinara, motiv je opipljiviji i financijski, a i sam je posao serioznije pripremljen.

Vinari zadržavaju osobni vizualni identitet i samo dodaju zajedničku oznaku koju je kreirala marketinška agencija Bruketa & Žinić. Vrlo je maštovita, budući da vizualno asocira na jedno od škrletovih imena, ovnek žuti, te na glavu ovna odnosno izgled njegov grozda kao ovnujske glave, prema čemu ga tako i nazvaše.

Oznaka će se u obliku žute markice aplicirati na bocu na sve škrlete koji zadovolje kriterije propisane posebnim pravilnikom i biti će jamac dodatne kakvoće. Prema riječima Mislava Kašnera, Mislav Kašner, predsjednik Udruge Moslavačka vinska cesta (Snimio Miljenko Brezak / Acumen) i Violete Jelić, tajnice Obrtnilke komore, markicu mogu osvojiti samo vina kontroliranoga geogafskog podrijetla koja su, uz druge uvjete, osvojila najmanje srebrnu diplomu na ocjenjivanju vina na izložbi MoslaVINA.

Škrlet je autohtona sorta grožđa koja potiče iz Moslavine i Petrinjskog kraja. Danas je glavnina proizvodnje škrleta u Moslavini gdje su privatni vinari prepoznali potencijal te sorte. Na Moslavačkoj vinskoj cesti, na dvadesetak kolimetara od Popovače do Kutine do Popovače, u kletima i vinskim podrumima možete kušati kvalitetna moslavačka vina te, dakako, i prizalogajiti u: Vinariji Trdenić, Vinariji Prpić, OPG Stjepana Tušeka, Moslavačkoj kleti, OPG Florijanović, Kleti Mikša, Kleti Romić, OPG Sambolek, Kleti Jelančić, OPG Kašner, Vinariji Miklaužić, Vinariji Cvanciger, Vinariji Jaram, Vinariji Kosovec i Vinariji Ilovčak.

Neki od škrleta s ovogodišnje kutinske izložbe izvornih sorta (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Ističemo također, da je u posljednjih godinu-dvije Udruga je posvetila velik pozor i podizanju kakvoće od brige o nasadima – klonska selekcija kao prve sorte u nas! – do njege vina, educiranja vinara, brendiranja, ali i predstavljanju na ocjenjivanjima, sajmovima i slično samo ove godine od Gast Expo Opatija, Dalmacija Wine Expo, Vinistre do Moskve i Decantera.

Prof. dr. sc. Stanka Herjavec opisuje:

Škrlet je vrlo rijetka bijela sorta, čije vino pozornost plijeni specifičnom, nježnom aromom i izraženim bouquetom. Sortna joj aroma podsjeća na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s notama vanilije. Kristalno je bistro, svijetložućkaste boje koja se prelijeva prema zelenoj.
Katalog Turističke zajednice Kutine Škrlet – izvorna moslavačka sorta opisuje:

Vino je bistro, svijetlo žućkaste boje s nijansama zelene, dobre kakvoće, ali ponajprije od zdravog i zrelog grožđa s dobrih južnih položaja. Nakupljanje šećera u bobicama grožđa uglavnom nije veliko, obično oko 16%, samo u iznimno dobrim godinama na određenim položajima može nakupiti i do 18 % šećera, ali je zato ukupna kiselost dosta visoka od 8 do 11 g/l.

Kvalitetno vino Škrlet odlikuje nizak sadržaj alkohola (9,7-11-5 vol.%) i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina (5,4-8,0 g/l) što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.

Vino je puno, zaobljeno, kiselkasto, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom, nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom.

Jedan od dobrih menjih proizvođača škrleta Boris Mesarić (Snimila Božica Brkan / Acumen)
Uz 19. Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti, Kutina, 25.-27. svibnja 2012., organizatori izložbe Udruga vinara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić Kutina i Turistička zajednica grada Kutine (urednica je Slavica Moslavac) objavili su uobičajeno zanimljiv katalog. Na str. 8-9 Darko Preiner, dipl. ing. piše:

Škrlet – autohtona moslavačka sorta

Škrlet je jedna od rijetkih sorata vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju s velikom sigurnošću možemo reći da je autohtona. Ne možemo sa sigurnošću reći je li ovdje i nastala ili je davno donesena na ovo područje, ali danas te sorte, osim na području moslavačkog vinogorja, nema u značajnijoj mjeri.

Osim Škrlet, ova se sorta često naziva i Ovnek žuti. Prvi se put spominje vezano uz područje oko Petrinje, a nalazi se u Gospodarskom listu XII/1856. godine u spisu gospodina Vukotinovića «Trsovi Hrvatske», i to pod nazivom Kanigl gruner, Ovnek, Osukač ili Maslec. Prvo značajnije istraživanje ampelografskih i gospodarskih značajki objavljeno je 1985. godine u sklopu doktorske disertacije prof. dr. sc. Nikole Miroševića s Agronomskog fakuleta u Zagrebu.

Opis sorte

Škrlet bijeli, grozd i list (Fotografija Ivan Pejić)

Sorta po dozrijevanju spada u 3. epohu, tj. u kasnije sorte, a u uvjetima moslavačkog vinogorja u prosječnim godinama dozrijeva u prvoj polovici listopada. Trsovi škrleta bujnog su rasta, debele rozgve, što posebno dolazi do izražaja u pretjerane gnojidbe vinograda. Posebno su jako razvijene vitice kojima se čvrsto povezuje s armaturom.

Grozdovi su valjasto-piramidalni, i vrlo često s jednim ili dva krila. Čest je slučaj da zbog lošije oplodnje grozdovi budu rastresiti i rehuljavi, međutim u slučaju dobre oplodnje grozdovi su poprilično zbijeni. Oplodnja i pravilno zametanje bobica u grozdu jedan je od najvećih problema ove sorte. To uvelike ovisi o vremenskim uvjetima u vrijeme cvatnje na koje se malo može utjecati, ali i o bujnosti i ishranjenosti borom. Potvrđen je pozitivan utjecaj pinciranja mladica i folijarna ishrana borom na uspjeh oplodnje cvjetova u grozdu. Bobica je okrugla ili blago plosnata. Žutozelene, a na osunčanoj strani i zlatnoljubičaste boje po kojoj je sorta vjerojatno i dobila naziv.

Prema nekim autorima, sorta se smatra relativno otporna na botritis, tj. sivu trulež, međutim u 2010. godini to nije bilo tako, sorta je bila uvelike pogođena tom bolešću kao i svaka druga. Iznimka su jedino vinogradi s većim razmakom sadnje, većim razmakom sadnje unutar reda u kombinaciji s uzgojnim oblikom kod kojega nema preklapanja rodnih elemenata (lucnjeva) izmežu dva susjedna trsa (npr. jednostruki Guyot) te provedenom defolijacijom, tj. uklanjanjem lišća u zoni grožđa. Kako je rodnost na kratkom rodnom drvu nešto slabija preporučuje se dugi rez, i to dvokraki ili jednokraki uzgojni oblik. Škrlet pokazuje dobru kompatibilnost s danas najraširenijim podlogama za ovo područje SO4 i Kober 5BB, pri čemu se lagana prednost zbog utjecaja na skraćivanje vegetacije ove relativno kasne sorte daje podlozi SO4.

Postupak klonske selekcije

Mladi klonski nasad škrleta (Snimio Ivan Pejić)

Ovo je prva sorta u Hrvatskoj kod koje je pokrenut postupak klonske selekcije. Prilikom provođenja klonske selekcije utvrđene su određene unutarsortne razlike u rodnosti, bujnosti, oplodnji, veličini grozda, ali i kod otpornosti na botritis.

Međutim, kod svih klonskih kandidata ove sorte utvrđen je značajno veći prinos u odnosu na ostatak populacije ove sorte, što se pripisuje tome što su klonski kandidati slobodni od gospodarski štetnih virusa, dok je u proizvodnim nasadima dana svrlo česta zaraženost ovim virusima. Vina u većini godina su harmonična, lagana, svježa i imaju specifičnu, ali istovremeno nenametljivu sortnu aromu. Rijetki su slučajevi predikatnih vina ove sorte iz razloga što u fazi prezrelosti bobice vrlo lako otpadaju s grozda i tako nastaju veliki hubici. Najveća prednost sorte leži upravo u njenoj autohtonosti i dugoj tradiciji uzgoja u moslavačkom vinogorju koja olakšava plasman vina ove sorte na tržište koje sve više traži nešto što je kvalitetno i izvorno.

Od 27 škrleta berbe 2011. najboljim ocijenjen škrlet OPG-a Stjepana Tušeka

Najbolji među 27 uzoraka Škrlet 2011. na 19. Izložbi vina Hrvatske i vina izvornih sorti MoslaVINA u Kutini od 25. do 27. svibnja 2012. proglašen je onaj s OPG-a Stjepana Tušeka iz Popovače. Piše BOŽICA BRKAN.

No, najpoznatije moslavačko vino među trima od autohtonih sorta, koje na izložbi ima središnje mjesto, ove je godine napokon dobilo i škrletov zajednički brend odnosno devet je vinara poslije sajamskoga ocjenjivanja steklo pravo da, uz svoju, na bocu svoga škrleta istakne i markicu brenda škrleta, žutu s ovnujskom glavom, prema jednome od lokalnih imena te sorte, kako je to zamislila marketinška agencija Bruketa & Žinić.

Tušekov je škrlet ocijenjen najbolji od 27 prijavljenih berbe 2011. (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Također su, uz brojna vina i vođene degustacije, predstavljene i aktualnosti o klonskoj selekciji. Organizatori izložbe Udruga vinara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić Kutina i Turistička zajednica grada Kutine pripremili su i okrugli stol o značenju za zemlju vina izvornih sorta. Uz drugo, održana je prvi puta i pjesnička manifestacija Grozdovi i stihovi.

Mladen Lisak, predsjednik udruge vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić istaknuo je kako je 2011. bila teška i zahtjevna vinska godina. Na ocjenjivanje je stiglo više uzoraka nego prošle godine  a od 174 njih 29 je ocijenjeno zlatom, 67 srebrom, a 40 broncom. Predstavljena je 31 vrsta vina, od kojih je 10 izvornih sorti, a među njima i škrlet.

Pobjednički škrlet (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Prvi su put vina ocjenjivana po međunarodnoj metodi O.I.V. do 100 bodova,  na mjestu predsjednice ocjenjivačkoga suda Dunja Mežnarić prvi je put naslijedila dosadašnju predsjednicu prof. dr. Dubravka Premužić.

Tri pobjedničke etikete (Snimila Slavica Moslavac / Acumen)

Najbolje ocijenjeno vino sorte škrlet:
OPG Stjepan Tušek, Popovača, Škrlet 2011.

Najbolje ocijenjeno vino izvornih hrvatskih sorta:
Branimir Cebalo, Korčula – Grk 2011.

Najbolje ocijenjeno vino mješavine sorta:
Obiteljski podrum Josić, Kneževi Vinogradi – mješavina crnih sorata Ciconia nigra
Najbolje ocijenjeno suho mirno vino:
Vinarija Mikša, Kutina – Pinot bijeli 2011.

Najbolje ocijenjen uzorak izložbe:
Misna vina d.o.o., Trnava – traminac 2009., ledena berba

Ocjenjivački sud predvođen Slavicom Moslavac proglasio je i najbolje etikete:
1. vino Muškat ruža OPIG San Mauro obitrlji Sinković iz Momjana, istra
2. Rose Dea Pannonium obiteljskog podruma Josić iz Zmajevca u Baranji
3. Škrlet Maria Kutlića iz Kutine

Dane cvatnje graševine i ruža ili tisuću ruža u pleterničkim vinogradima Markotinih

Tvrtka Alca Zagreb d.o.o. obitelji Markota, jedan od vodećih distributera i logističkih partnera poznatih multinacionalnih kompanija u nas, okrenula se stvaranju i vlastitih robnih marki. Prije 10 godina kupila je zapušteno zemljište na lokalitetu Starac iznad Pleternice, a poznati i napušteni lokalitet Klikun u blizini uzela u koncesiju na 40 godina. Obitelj Markota smatra to pobjedom stvaralaštva i nesebične ljubavi prema svome kraju, jer Zlatnoj dolini i području koje to, kako kažu, i povijesno zaslužuje, žele vratiti vinski sjaj. S puno zanosa zasadili su 36 ha vinograda i devet sorta vinove loze u kojima, dakako, prevladava vinska kraljica Graševina.

Svaki red vinove lože započinje - ružom (Fotografija Markota)

Osim tradicionalnih blagdana vinogradara i vinara Vincelova i Martinja obitelj Markota, otac Marinko i dva mlada enologa Marko i Franjo, obilježava i jedinstvene Dane cvatnje graševine i ruža.

Sadnjom vinove loze na početku svakoga reda, naime, zasadili su i ruže – ukupno 1000 ruža! – što stvara izuzetnozanimljiv ugođaj. Krajem svibnja ili početkom lipnja kad u isto vrijeme cvatu i graševina i ruže obitelj markota poziva brojne prijatelje i poslovne partnere želeći obilježiti vlastiti suživot s prirodom te pokazati da s lozom i dobrim vinom žive cijele godine.

Lijepo za vidjeti, a korisno (Fotografija Markota)

Ta neobična simbioza kraljice cvijeća i kraljice vina nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Sve brojniji posjetitelji i izletnici ostaju zatečeni ljepotom ovoga kraja i uređenim vinogradima, ali i čudesnoj raskoši i ljepoti dviju kraljica. No, osim estetike, ruže imaju i posebnu ulogu jer otkrivaju bolesti. Znano je, naime, iz zaštite bilja da obolijevaju tri dana prije loze i unaprijed ukazuju na problem. Zaista zanimljiva prevencija.

Tako su, kaže nam Marinko Markota, koji je i dogradonačenik Pleternice, ruže i loza u pleterničkome kraju postale simbol prijateljstva i božanske ljepote. Obitelj Markota svemu dodaje i poetski ugođaj te sve češće gostuju i pjesnici i recitatori. i sam Marinko naizust znade brojne pjesnike. Ove godine uz Klapu Intrade te obitelj proslavljenog nogometaša Darija Šimića, na Danima cvatnje graševine i ruža gostovali su i Kutinjani, a ugostiteljima i poslovnim partnerima pridružio se i kutinski bard Dragutin Pasarić svojom slavnom napitnicom

Nek popeva Moslavina 

Nek se toči volodersko rujno vino z lagviča

i popevka puca sve do starog Garića.

Kad skrenemo na šumske pute

najte se bojati drage nam košute.

Vu veselju niko nek nebu po sredi

pa čak ni negdašnje gazde grofi Erdedi.

Od radosti nek se ori z Velikoga Brda

se do gostih bujnih lojnskih vrba.

“Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina” …

 

Tam vu trsju bečar Ivek z Repušnice

šeptal bu svoje Mare z Gračenice

– Već je doba, jel pristala mati tvoja,

da ti budeš moja?

– Pristala je kak nebi,

samo jel bu pravo tebi.

Čim jojeri buju svi streseni

svadba bu potle “Voloderske jeseni”.

Oj, jeseni, jeseni, ti me oženi

oj, jeseni voloderska, ti me veseli.

Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina…

Svadba bu starinskoga kova

svirala bu glazba z Josekova

belele se lepe moslavačke nam rubače

z venčanja kad se bu išlo z Popovače,

od “drmeša”, tresla se bu hiža naša,

a na ganjku namigavalo na tamburaša.

Udat ću se, slobodno me zemi, bude prav i meni.

Nek se pije graševina, nek popeva Moslavina…

Slavni gosti u pleterničkom vinogradu (Fotografijas Markota)

Grozdovi i stihovi uz Izložbu vina kontinetalne Hrvatske i izvornih hrvatskih sorti

Ta je, danas najpoznatija moslavačka vinska pjesma, izgovorena  prije 40 godina kao stihovana pozivnica  „berbi  grozdja vu čast” na priredbi „Voloderska jesen”  u vinorodnom moslavačkom selu Voloderu. Nagrađivana je i postala je prepoznatljivom moslavačkom jesenskom  pjesničkom razglednicom. Autor Dragutin Pasarić Pleterničanima je izgovorio  stihove na njihovoj novoj vinogradarskoj manifestaciji kao zahvalnicu za susret koji najavljuje i zajedničko  moslavačko-požeško pjesničko okupljanje Grozdovi i stihovi u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Kutina. Na priredbi potkraj svibnja u Kutini uz Izložbu vina kontinetalne Hrvatske i izvornih hrvatskih sorti, uz druge, gostovao je upravo iz pleterničkog vinogorja Marinko Markota sugestivno, sa zanosom vinogradara govoreći stihove o vinovoj lozi.