Promicanje bučina ulja i kakvoće – katalogom

Petnaest proizvođača koji su sudjelovali na I. izložbi bučina ulja održanoj u Ivanić-Gradu uz 6. Bučijadu 15. listopada 2011. godine predstavlja se u katalogu: Grbić d.o.o. iz Požege, Uslužna uljara Presečki iz Vidovca, Uslužna uljara Županić iz Vidovca, Pa-Vita d.o.o. iz Sesveta, OPG Bunjevac Dario iz Lipovca Lonjskog, OPG Čičko iz Laduča, Uljara Hladnić iz Koprivnice, OPG Hlevnjak iz Ivanić Grada, OPG Damir Selanac iz Crnca, OPG Žugec Maja iz Ljubešćice, OG šinjor iz Predavca, OPG Biber iz Podturna, OG Hranjec iz Čakovca, OG Mesarić iz Nedelišća i Pumpkin d.o.o. iz Pitomače.

U sadržajnom smislu, katalog je osmišljen kao odličan promidžbeni materijal u kojem su predstavljeni svi izlagači i njihovo bučino ulje, tekstom i fotografijama te su objavljeni kontakti za potencijalne kupce.

Katalog također sadržava i citate iz prezentacija znanstvenika na Konferenciji o bučinu ulju i zdravlju, kao i tekst tada potpisane deklaracije „Bučino ulje – smaragd kontinentalne Hrvatske”.

Naslovnica kataloga

Objavljeni su i recepti za pripremu specifičnih jela od bučinih koštica i ulja chefa Roberta Slezaka s prošlogodišnje gastroradionice Oblizeka te pobjednice slatkih bučolača na 6. Bučijadi Nade Alić (Energetske pločice) i Marice Barec (Noćna štruca od bučinih koštica). Sve te recepture možete naći i na Oblizekima.

U katalogu, dakako, možete naći i podatke o Udruzi.

Tekstove u katalogu pripremila je Marica Svetlečić, tajnica Udruge, oblikovanje kataloga i naslovnice osmislio je Saša Forić, a autor fotografija je Luka Klun (Imagomedia/Creative Studio).

Katalog je tiskan u 2000 primjeraka.

Na 6. Babičinim kolačima pobijedila seljačka pita Slavice Vlahović

Sedme Babičine kolače 2013. godine organizirat će Klanjec, jer je Slavica Vlahović iz Gredica sa svojom seljačkom pitom pobijedila u subotu, 14. travnja 2012. na 6. Babičinim kolačima u Đurmancu, kamo ih je prošlogodišnjom pobjedom u Radoboju dovela «babica» Mira Smiljanec s nezaboravnom jutarnjicom.

Pobjednice Slijeva nadeseno: Slavica Vlahović, Slavica Strsoglavec i Nevenka Vorih (Snimio Miljenko Brazak / Acumen)

Pobjeda je u restoranu Kod žarka u prisustvu brojih gostiju i navijača stigla tek u pripetavanju, jer je prvih pet od 31 «babice» vodilo tijesnu bitku, a ocjenjivački sud drugo je mjesto dodijelio Slavici Strsoglavec iz Pregrade za kolač od čvaraka i treće Nevenki Borih iz Svetoga Križa Začretja za kolač zdravlja.

Pobjednica urednici Živi sela i Oblizeka Božici Brkan tumači recepturu seljačke pite (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Ocjenjivački sud – kuhar Slavko Večerić, predsjednik Kuharskog saveza KZŽ, Branka Kralj, kuharica i nastavnica pri Ugostiteljskoj škole u Zaboku i Marko Živaljić, kuhar i vlasnik agroturizma Majsecov mlin – ocjenjivao je izvornost slastice odnosno recepture te sastojaka, izgled i okus i ukupnu prezentaciju, a folkloristica Senka Jurina osobito je ocjenjivala izvornost ne samo slastice i stola nego i babice, a tu je, u “izvornome zagorskom” pobijedila Mira Smiljanec.

Mira Smiljanec pobijedila je u ocjenjivanju izvornosti i slastice, i stola, i nošnje, i oglavlja, i… (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Uz to što je, kako je rekao župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić, i sama postala turistički proizvod te dio promocije županijskog turizma ondonso Bajke na dlanu, očekuje se kako će se idućih godina sve više slanih i slatkih slastica s priredbe Babičini kolači naći u ponudi ugostiteljskih objekata Krapinsko-zagorske županije nego i da će se zahvaljujući knjižicama s recepturama više peći i u domovima.

Slastice je kušala vrlo radoznala i predana publika (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Neke su slastice uistinu dojmljive, ali ima, srećom sve manje i manje uspjelih pokušaja, zapravo modernih slastica poput ove godine, primejrice, slatkoga grijeha. Uz pobjedničke ove godine kao zanimljivost svakako valja spomenuti da nije bilo ni jednih (zagorskih) štrukla, ali je bilo čak nekoliko slastica s čvarcima, čak dvije s mljevenim mesom (!?) (pita od mljevenog miješanog mesa Mirice Sinković iz Donje Stubice i gibanica od mesa Mire Vidović iz Lepajaca) zatim jedna zlevanka od cikle (Danijela Brić iz Pregrade) te jedna kukuruzna šahovnica odnosno zlevka od bele, žute i crvene kuruze  (Marica Kipa iz Lobora). Dio Babičinih kolača predstavit ćemo i na Oblizekima.

Mira Kipa iz Lobora bijeli je, žuti i crveni kukuruz kakvi se uzgajaju u Zagorju predstavila kukuruznom šahovnicom (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Objavljene «Tajne najljepšega vrta…»

«Za brži i lakši izlazak iz krize pomoći će nam svaki pedalj obrađenog hrvatskog tla – cvjetnjaka, povrtnjaka, voćnjaka… zato nam se pridružite na predstavljanju i saznajte više od eminentnih hrvatskih stručnjaka te autorice Lidije Komes.»

Lidija Komes potpisuje knjigu urednici Živi sela (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Tako su, među ostalim, samoborski Meridijani kao izdavač  te radioemisija «Slušaj kako Zemlja diše» i Projekt «Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj» pozvali u petak, 13. travnja 2012. na predstavljanje knjige «Tajne najljepšeg vrta / od prve gredice do obilja cvijeća i plodova» Lidije Komes, urednice kultne emisije Hrvatskoga radija «Slušaj kako Zemlja diše».

Promotori knjige (Snimila Božica Brkan / Acumen)

O 300 stranica u boji, gotovo 600 ilustracija i crteža uz urednicu Petru Somek i samu autoricu govorili su recenzenti doc. dr. sc Ljerka Regula-Bevilacqua, mr. sc. Frane Ivković i dr. sc. Siniša Jelovčan.

A dr. sc. Darko Znaor u svojoj recenziji piše:

«’Tajne najljepšeg vrta’ predstavljaju svojevrsnu krunu autoričina dugogodišnjeg nastojanja da zemlju i čovjeka poveže u jedno. U knjizi je sabrano mnogo vrijednih i praktičnih savjeta kako suvislo osmisliti vrt te niz konkretnih naputaka kako ga ekološki obrađivati – po mjeri čovjeka i prirode. Knjiga pokušava oteti zaboravu izvornu ideju vrta. Podsjeća nasd a je vrt svjevrsno umjetničko djelo, simfonija ispjevana na komadiću zemlje, u čijoj izvedbi, pod dirigentskom palicom vrtlara. Sudjeluju brojni mali i veliki «instrumenti» – cvjetnjak, kamenjara, ptičja pojilišta, krupa, brajda, sjenica i mnogi drugi vrtni elementi koji su ovdje obrađeni. Knjiga će dati obol boljem i ekološkijem vrtlarenju u Hrvatskoj, a neagresivne metode koje autorica zagovara potaknut će svakog istinskog vrtalra da uspostavi još tješnju vezu i suradnju s prirodom. Svaki vrt dizajniran i njegovan na način koji je izložen u ovoj knjizi na najboljem je putu da postane oaza sklada i obilja.»

Dio sadržaja iz knjige

Knjiga ima četrnaest cjelina: Pogledi na oblikovanje i uređenje vrta, Oruđa i strojevi za vrt, Cvjetnjak, Povrtnjak, Ljekovito i začinsko bilje, Živice, travnjaci i staze, kamenjara, Vodene površine, Razmnožavanje bilja, Ishrana bilja, Biološka zaštita bilja, Osvrt na mediteranske vrtove, Redovita njega vrta i okoliša te Voćnjak. «Tajne najljepšeg vrta» jedna je od rijetkih takvih opsežnih knjiga hrvatskih autora, a uz autoricu na njij su radili i brojni stručni i drugi suradnici.

Ponovno u Piljenicama: Đuro Vidmarović obilježio 64 godina života i 40 godina umjetničkog stvaranja

K’o svadba! Čak je jedanaest automobila te subote uoči njegova rođenadana 1. travnja krenulo iz Zagreba na obilježavanje 65 godina života i 40 godina umjetničkoga rada književnika, književnog kritičara, povjesničara, političara i diplomata Đure Vidmarovića.

Samo dio čestitara u obilasku Piljenica sa slavljenikom (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

A u rodnim Piljenicama Ogranak Matice hrvatske Lipovljani i Udruge žena Mlinarice – oboje vodi profesorica Melita Lenička – tome su se, nikad brojnijem skupu pisaca, slikara i drugih umjetnika, sve slavljenikovih suradnika i prijatelja, pridružili rodbina, seljani te gosti iz Matice hrvatske te brojnih drugih ne samo lokalnih udruga, društava i skupina kojima je njihov Đuro bio podrškom i kad je bio doma i kad je bio poslanikom u Skupštini Jugoslavije odnosno kada je u hrvatskome Saboru digao ruku za osamostaljenje ili je domovinu kao veleposlanik predstavljao u Ukrajini. No bogate se političke karijere ostavio da bi – pisao.

Ponovno u svojoj staroj školi (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Mnoge je, ipak, iznenadio da se na svojim zlatnim obljetnicama, poslije prigodnoga filma o slavljeniku Dražena Žetića, predstavio sa čak trima svježe objavljenim knjigama: Hrvatsko-židovske teme (Spiritus movens, Kutina, 2011.), Ukrajinsko-hrvatske teme (Naklada Bošković, Split, 2012.) i Hrvatski Boke kotorske kroz povijest, Sjećanja i zaboravi (Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum, Tivat, 2011.). O njima su šire govorili Dragutin Pasarić i Aleksa Pavlešin.

Dugogodišnji prijatelji i suradnici: Đuro Vidmarović i Dragutin Pasarić (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Sveobuhvatne, zanimljive i stilom i važnim temama, pisane s mnogo žara i potkrepe, odvagivanja, a tematski tako različite otkrivaju bit zanimanja odnosno narodnosti u Hrvatskoj ili Hrvate u drugim zemljama.

Đuro Vidmarović u svome zavičajnom krajoliku uz Pakru (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Velik je materijal prikupio i još ga mora obraditi i, želimo mu, objaviti, a osobito mu želim da napiše biografiju. Iako ozbiljnih tema kao povijesni svjedok, literarni, još nedovoljno poznato i priznato pismo puno duha koje ni malo ne zaostaje za njegovom rijetkom govorničkom vještinom.

Ona mu nije pomogla da mu ganutome ovaj put glas ne zadrhti.

Kozarčeva i Vidmarovićeva šuma Carevina uoči Đurina 65. rođendana (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Kao i prijašnjih godina, svoje je goste poveo u razgledanje pitoresknih Piljenica, zelenih kao da je već Đurđevo tri tjedna kasnije, najzapadnijega sela Slavonije koje samo rijeka Ilova dijeli od Moslavine. Ovog su se puta zadržali najprije u područnoj osnovnoj školi koja se sa tri etaže spustila na samo desetak učenika u četiri razreda učiteljice Lidije Popović, ali i dalje ponosno nosi ime Josipa Kozarca, koji je ovdje radio u obližnjoj šumi Carevini te napisao i – i danas tako aktualne – Mrtve kapitale i Tenu.

Književnica Marija Peakić-Mikuljan portretira Đuru Vidmarovića (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

U šumi danas poučna staza nosi ime omiljene junakinje, po kojoj su nazvane i mnoge ne samo Slavonke, ali je osobito dojmljivo bilo predavanje na otvorenome, na dobru Šumarskoga fakulteta Opeke.

Izlet u šumu i u povijest odveo je nas pisce inženjer Stjepan Crnko (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

O povijesti je govorio šumarski inženjer Stjepan Crnko, koji je tu godinama radio, dok nas je Đuro Vidmarović odveo u povijest, ne samo vlastitu, u sjećanja upravo na šumu koja je spajala dva sela njegova djetinjstva Piljenice i Trebež, nego i na rijeke i kanale pa u Domovinski rat, turska vremena, pretpovijest čijih ostataka također se danas tu nalazi. Prema istraživanjima – a tu ima zanimljivih patronima Vidmar, Vidmarić i Vidmarovići – Đurini su preci u ispražnjenu zemlju poslije turskih povlačenja naselili iz Bijele krajine, s posjeda Zagrebačke biskupije. Po drugoj su liniji, Prebendari, također bili crkveni kmetovi koji su se mogli slobodno seliti.

Potpis na upravo predstavljenu knjigu kao dar i uzdarje: s Đurom Vidmarovićem Božica Brkan, kolegica i prijateljica, autorica teksta i urednica Živi sela i Oblizeka (Snimio Miljenko Brezak)

Kako li bi se sve to moglo pretvoriti u zamamnu priču za obilazak, pogotovo uspiju li se obnoviti i mlinovi na Pakri, kako se krenulo, te podsjeti li se i na pilane. Tu nedaleko, uza Savu, prvi je etnopark Krapje, pa Park prirode Lonjsko polje, pa…

Razmišlja se u Piljenicama već i o susretu karikaturista, jer je tu rođen i slavni karikaturist Branimir Petrović , a neslužbeno se, zahvaljujući omiljenome kolegi Đuri Vidmaroviću, pisci već susreću.

Dio Đurine “svadbe” u Piljenicama (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)

Doživljaj je bio susresti se odjednom uživo i čuti Nevenku Nekić, Mariju Barbarić-Fanuko, Joju Ricova, Marije Peakić-Mikuljan, Nenada Piskača, Božidara Brezinščaka Bagolu, Josipa Paladu, Boženu i Željka Slunjski, Katarinu Brkić, članove Pegaza i brojne druge koji godinama na različite načine surađuju sa slavljenikom. Poput napitnice stoga je u izvedbi tamburaškoga sastava KUD-a Lipa iz Lipovljana zazvučala pjesma Vodo, vodo oko starog mlina Melite Leničke što ju je uglazbio Franjo Rodić. I to u čast slavljenika. Đuro je Vidmarović tako dobio ne samo prigodne, kurtoazne nego ponajprije izuzetno zanimljive darove, a više od svakoga uzdarja stigoše mu prijateljstvo i ljubav.