Posadite otporne sorte stolnoga grožđa

Kako ovogodišnja sibirska zima polako odlazi u Sibir i dolaze topliji dani, ljude koji razmišljaju unaprijed podsjeća to proljeće i vreme sadnje. Čitatelje magazina Živi selo, pogotovo kada uoče štete hladnoće, zamrzavanja i niskih temperatura, sigurno će zato zanimati i sadnja otpornih sorta vinove loze za vino i stolno grožđe. I kod nas, a i šire u trendu je sadnja biljaka koje ne treba prskati zaštitnim sredstvima odnosno voće “bez kemije”. Sam sam zasadio više od 90 sorta otpornog stolnog grožđa, a 2011. smo jeli i prvo grožđe već početkom srpnja.

Ove godine naši prijatelji u Istri, na području Savudrije i kod Taverne Alberi uz sam Hotel Adriatic Kempinski na Crnome Vrhu sade otporno stolno grožđe tako da mogu domaćini taverne – gostionice Kod Ljubice poslužiti svoje goste tim ekogrožđem, a svakako će u tome grožđu, jer tu ljetujemo svake godine, uživati i moja obitelj.

Crna sorta Nero (Snimio Anton Baznik / Rast)

Vinova loza, stolne sorte grožđa, zobatice, koju nije potrebno prskati, jer ne oboblijevaju, poželjne su u bioproizvodnji. Te su sorte primjerene za svaki vrt i okućnicu kao brajda (pergola, odorina), mogu se posaditi uz svaku zgradu, idu uz balkon ili terasu, kao sjena za auto i za vrtnu terasu, za sjenicu od vinove loze. Različite sorte prispijevaju od kraja srpnja pa sve do kasnih jesenskih mrazova. Pojedine sorte primjerene su i za proizvodnju vina, sokova, kompota, a bobe se mogu i sušiti. Različite sorte imaju različite okuse i mirise, katkad i vposve neutralnih voćnih mirisa, ima sorta muškatnog okusa ili okusa na karamel, neke sorte nemaju koštica a neke imaju košticu koja se pri jelu niti ne osjeti.

Bijela sorta Amica nema koštice (Snimio Anton Baznik / Rast)

Ovisno o sorti, grozdovi imaju i različite boje, oblik i veličinu bobica, a različite sorte zobatica mogu uspijevati i u različitim područjima, primjerice i na kontinentu i uz vikendicu na moru ili pak u brdima, a neke čak i ondje gdje zbog niskoh temepratura uopće ne uspijeva. Takve otporne sorte možemo saditi i na jednome kraju vinograda, samo ih ne prskamo te imamo stolno konzumno grožđe cijele sezone. Ako ih koji put i prskate, otpornim sortama to ne smeta.
Sadnjom trsnih čokota i kombinacijom od ranih do kasnih sorti, bijelih i crnih, imat ćete domaće konzumno ekološko grožđe najmanje tri mjeseca, primjereno i zdravo za djecu te za sve koji žele živjeti zdravije.

Bijela sorta Madžar koju preporučuju za brajde (Snimio Anton Baznik  / Rast)

Takve lozne cijepove čak 24 otporne sorte stolnoga grožđa prikladne za sadnju u Sloveniji, Hrvatskoj (i Jadran i kontinent), Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnog Gori, Makedoniji, na Kosovu i šire po Europi nudi Rasadnik Rast Baznik. Sadnice šalju i brzom poštom po Sloveniji i u EU. Poredane prema vremenu sazrijevanja: GAME, BIANKA, KRALJEV ESTER, NERO, VENUS, PALATINA, MUŠKAT BLUE, VESNA, HELICON, JAPANSKI HIBRID, PELEŠKI MUŠKAT, PLAVI FRANCUZ, MADŽAR, CORULUS, ŠMARNICA, BIJELA JURKA, REGENT, TEREZA, PLAVA JURKA, KVINTON, IZABELA, JOHANCA, AMICA, BIJELI FRANCUZ.

Na Živi selu upoznajte se i s u nas malo poznatom sortom Suvenir, koja kao da je iz Tisuću i jedne noći.

Više informacija

Rasadnik RAST – Baznik, Krska vas 86a, 8262 Krška vas kod Brežica, Slovenija, tel.  00386 7 4959 344, mob. 00386 41 795 807, e-mail rast@siol.net .

Mogućnost uzgoja limuna na hrvatskim otocima

Uzgoj limuna na našem otočkom i obalnom dijelu poznat je od davnine. Mnogi uzgajivači agruma, u ovom slučaju limuna dožive nekad i razočaranje, a sve zbog nepoznavanja vrsta i sorti limuna pogodnih za naše područje. Ograničeni uzgoj limuna na našem području uvelike ovisi o klimatskim i vremenskim čimbenicima.

Glavni i ograničavajući čimbenici su niska temperatura zraka (štete mogu nastati već pri -2°C ili -3° C, što, dakako, ovisi o sorti i vrsti podloge); jaki vjetar, napose bura i sušna razdoblja. Uz sušna razdoblja vezana je visoka temperatura zraka i tla, što također ne pogoduje uspješnom uzgoju limuna. Zato je prije podizanjanasada neophodno poznavati klimatske prilike i agrotehničke mjere za ublažavanje nepovoljnih uvjeta, za zaštitu limunjaka od hladnoće, zimskih hladnih vjetrova, suše, visoke temperature zraka i tla te za pravilnu berbu i skladištenje.

Uzgoj limuna

Nasad limuna u Dalmaciji (Snimio Stanislav Štambuk)

U našim klimatskim prilikama limun razvija vegetacijski rast nekoliko puta tijekom godine. Prvo buđenje vegetacije nastaje čim nakon zime temperatura zraka postigne granicu od 12,5° C, a to je u našim klimatskim prilikama na otocima i obali polovicom ožujka. Međutim, iz godine u godinu klima se mijenja, pa već tijekom veljače nastaje buđenje, što nije dobro, zbog kasnijih zahlađenja tijekom ožujka, zbog čega može doći do oštećenja.

Od svih agruma limun je najosjetljiviji na niske zimske temperatura. Za njega je kritična temperatura -5°C. Ta se granica kritične temperature može povući naniže samo ako se limun uzgaja na podlozi Poncirus trifoliata., pa je tada granica oko -6° do – 7°C.

Raskošno rodna grana limuna (Snimio Stanislav Štambuk)

Plodovi limuna sve više su sastavni dio ljudske hrane. Proizvodnja limuna u svijetu iznosi oko 6% ukupne proizvodnje agruma (limuna, naranči, mandarinki, grejpfruta, šedoka, četruna, limete i dr.). Limun se proizvodi u više od šezdeset zemalja svijeta, a najveći proizvođač je SAD, gdje proizvedu više od 800.000 tona, odnosno 28% svjetske proizvodnje. Na drugom je mjestu Italija s godišnjom proizvodnjom oko 760.000 tona, a onda slijede Španjolska, Argentina, Turska, Grčka, Čile, Južna Afrika, Izrael, Cipar itd.

U cvatu (Snimio Stanislav Štambuk)

Od starih vremena poznata je djelotvornost plodova limuna na stanje ljudskog tijela, liječenje raznih bolesti i dr. Arapska legenda govori o značaju limuna. Jedan istaknuti Iranac bio je u tamnici. Prema zapovijedi cara bilo mu je dopušteno birati hranu prema okusu. Tamničar je dao prednost limunu, govoreći kako aroma razveseljuje misli, kora i sjemenka pomaže srcu, a u mesu se nalazi hrana, a sok gasi žeđ. Plodovi limuna pojačavaju apetit, djeluju dijetalno, okrepljujuće djeluje na na oslabljeni organizam. Plodovi limuna pokazali su učinkovite osobine u srčanih bolesnika, visokotlakaša, reumatičara. Liječenje bolesnog organizma i očuvanje kondicije uporabom ploda limuna danas je rašireno u cijelom svijetu.

Ugodan svim ćulima (Snimio Stanislav Štambuk)

Plodovi limuna služe u prehrani čovjeka, najviše svježi sili kao začin. Sastavni su dio kolača, marmelada, džemova itd. Svježi sok limuna ugodan je osvježavajući napitak, posebice ljeti. Plodovi limuna najviše se cijene prema količini vitamina C, jer ljudski organizam stalno ima najveće potrebe za tim vitaminom. Odraslom ga je čovjeku dnevno potrebno 20-50 mg, a trudnici i do 100 mg. U jednom srednjerazvijenom plodu limuna ima obično oko 30 mg vitamina C, što je dostatno za jedan dan odraslom čovjeku. Sok limuna grijan do vrelišta ne gubi vitamin C, za razliku od drugih voćnih sokova. U tome mu mnogo pomaže prisutni vitamin P.

Osvježenje i zdravlje u čaši (Snimio Stanislav Štambuk)

Kako je to kod nas?

U našoj zemlji proizvodnja limuna je niska, jer ne postoje prirodni uvjeti za uzgoj na velikim prostorima. Međutim, ipak postoji nekoliko mikrolokaliteta za uspješan uzgoj limuna na otvorenome. Prvenstveno je to otok Vis, posebice područje oko Komiže, zbog odgovarajuće mikroklime, malog rizika od mraza, zavjetrine i dobrog tla. Tu je moguće podići  suvremeni nasad limuna u intenzivnom uzgoju oko 100 ha.

Južna strana Korčule, Lastova, Hvara, Brača, Mljeta, dubrovačkih otoka i područje oko Dubrovnika, ima potencijalnih površina do 1000 ha. Na otoku Visu ima po procjeni oko 7000 stabala limuna i prinos plodova oko 200 t. Tako isto i na Korčuli. Prema procjeni u uzgoju na otvorenom ima oko 200.000 stabala limuna s proizvodnjom oko 2700 tona ploda. 

Neiskorišten izazov s drveta (Snimio Stanislav Štambuk)

Potrošnja svježih plodova limuna po stanovniku najveća je u zemljama najvećih proizvođača. Primjer jedan iz Komiže, nasad limuna na površini od 2000 m², daje u prosjeku 10 tona kvalitetnih limuna ekoloških, koji se prodaju po prosječnoj cijeni oko šest kuna, što je 60.000 kn, na samo dvije tisuće kvadrata. Na 1 ha  50 tona kvalitetnih limuna, što je dobit 300 000 kn. Jedna obitelj od tri aktivna člana može održavati najmanje dva ha limuna i ostvariti prihod od 600 000 kn.

Pitamo se zašto konkretno na Visu u trgovinama, ali i drugdje prevladava uvozni limun, a domaći ostaje na stablima i propada.. Odlazak s otoka na kopno da bi se prodao limun, trošak je za nekoliko desetaka kilograma. U košaricu, domaćica će staviti i krupan i sitan plod i poneki oštećeni, tržište traži drugačije, traži standarde. Mora se naći netko tko će educirati te ljude, kako proizvesti plodove za tržište, tko će organizirati sakupljanje plodova, sortiranje, pakiranje i transport i znati tko su kupci.Treba se naći organizator – poduzetnik koji će to raditi.

U boji limuna: sorta Meyer (Snimio Stanislav Štambuk)

Druga i najvažnija stvar je osiguranje vode, koja je osnovni faktor. Vlaga tla i zraka jedan je od temeljnih uvjeta rasta i rodnosti limuna. Manjak i višak vode u tlu štetno se odražava na limun. Veća količina vode sprečava normalni rad korijenova sustava i gući ga, dok manjak vode u tlu izaziva kovrčanje, sušenje i opadanje lišća, a plodovi prekidaju rast i opadaju. Optimalna vlaga u tlu trebala bi biti oko 60% apsolutne vlažnosti tla. Stabla koja su izravno izložena suncu troše 50% više vode od zasijenjenih. Svaki list limuna tijekom godine potroši 0,22  do 0,58 litara vode (Aleksandrov).

Mnogi kažu kako ova naša područja mogu biti poput Kalifornije. Tko zna o Kaliforniju, taj zna da je to sušni predio, u kojoj nema kiše od travnja  pa do listopada. Godišnja količina oborina je od 100 do 220 mm, a maksimalne temperature su i više od 40°C. Ali Kalifornija je postala pojam poljoprivredne proizvodnje, zato što su ljudi doveli vodu na polja i gdje se sve kulture navodnjavaju. Izgradnjom nekoliko velikih vodoprivrednih sustava s dovodom  velikih količina vode iz udaljenih izvorišta i rijeka,  kanalima dugim i preko 800 km, područje je pretvoreno u pravi raj.

Narančasto žuti limun  sorte Meyer (Snimio Stanislav Štambuk)

Danas je Kalifornija najbogatije područje u svijetu. Sve se navodnjava od voća, posebno agruma do rataskih kultura. Primjer Izraela , koji je površinom pola manji od Hrvatske, ima pretežno pustinjsku klimu, vrlo malu količinu vode., a navodnjava se 89% površina. Izrael podmiruje vlastite potrebe i još izvozi hranu (najviše agrume).Vodom se opskrbljuje crpljenjem iz nalazišta, zatim desalinizacijom morske i boćate vode i korištenje svih otpadnih voda pročišćavanjem.

U nas se danas navodnjava oko 1,5% površina. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je izradu «Nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama».

U našem uzgojnom području mogu se uspješno uzgajati slijedeće sorte limuna:  Mjesečar, Lisbon, Meyer, Eureka ,Feminello, Monachello i Viillafranca.