Pozivnica: Hommage Rudolfu Steineru 25. i 26. veljače 2011. godine u Donjem Kraljevcu

Antropozofima, sljedbenicima naučavanja Rudolfa Steinera i svima koji su sačuvali radoznalost Centar dr. Rudolf Steiner iz Donjega Kraljevca u Međimurju, zavičaju dr. Steinera, upućuje poziv na Hommage Rudolfu Steineru, zanimljivo dvodnevno druženje u petak i subotu, 25. i 26. veljače 2011. godine.

U petak, 25. veljače, u 13.30 sati u vijećnici Općine Donji Kraljevec otvara se izložba slika Udruge slikara Svitnjak i grupe slikara Duga iz Splita. Slike su izrađene prema teoriji J. W. Goethea i Rudolfa Steinera. Potom u 15 sati na donjekraljevečki željeznički kolodvor, gdje će se u čekaonici upriličiti i izložba slika dječjih radova Walfdorske škole, stiže Steinerexpress, poseban vlak s gostima čak i iz Njemačke.

Steinerexpress stiže sa sljedbenicima i umjetnošću oslonjenom na Steinerovu antropozofiju

Slijedi mimohod do rodne kuće dr. Steinera, a zatim do Centra dr. Rudolf Steiner, a u 17,30 sati vlak nastavlja za Čakovec. Ondje u 18 sati slijedi uz čaj druženje s biodinamičarkom Bernardom Orehovec (LINK). U 20 sati u čakoveckom Centru za kulturu slijedi, naime Hommage Rudolfu Steineru, predstava euritmijskog ansambla Iona iz Zagreba.

Okosnica je poezija i glazba koju je koreografirao sam Steiner, čime se obilježava 150. obljetnica Steinerova rođenja. Među ostalim, najavljene su izvedbe Preludija iz sonate u B-duru G. F. Händela, So wie ein Mensch C. Morgensterna, Erinnerung u as-duru A. Brucknera, Steinerova Godišnjaka duše, 47. tjedan i Bajke o dobru i zlu, zatim Bachove Sarabande u a-molu iz Engleske suite br. 2., Yeatseove The Rose of Peace, Saint-Saensova Pianistsa, Chaplinove The Spring Song, Krklecove Crne ruže, Hatsihaturijanove Chatty Aunties i Chopinova preludija u a-duru op. 28. br. 7.

Čak i bečka drama s prijevodom na hrvatski

Steinerexpress odlazi u subotu, 26. veljače u 8,30 sati, a potom sat kasnije u velikoj vijećnici općine Donji Kraljevec slijedi uvodno predavanje režisera Wolfganga Petea o prvoj misterijskoj drami Dveri posvećenja dr. Rudolfa Steinera. Gabrijela Balog nakon toga vodit će dramsku radionicu o likovima i karakterima te prve misterijske drame. U 12,30 sati Mladen Maljković u ime Antropozofskoga društva Marija Sofija iz Zagreba održat će predavanje Rudolf Steiner i antropozofija. Za 16 sati najavljena je u Domu kulture u Prelogu prva misterijska drama Dveri posvećenja, Rosenkreutzerski misterij Rudolfa Steinera u izvođenju Myzteriendrama Gruppe iz Beča. Drama će biti prevođena na hrvatski.

Više informacija, posebice o cijenama izvedaba, u Centru dr. Rudolfa Steinera, 40320 Donji Kraljevec, Prvomajska 4 (ravnateljica SandrA Percač, mob. +00385 (0) 99 215 55 78, tel. +00385 (0) 40 655 612, e-mail sandra@donjikraljevec.hr, sandra.percac@gmail.com, www.centar-rudolf-steiner-com.
 

 

 

Knjige: Mjesečev sjetveni kalendar 2011. Marije Thun i Matthiasa K. Thuna

Bernarda Orehovac (Snimila Božica Brkan)Oni koji i u uzgoju bilja i životinja primjenjuju biološko-dinamičku metodu oslonjenu na filozofiju Rudolfa Steinera, za koju tvrde kako je zdravija i za čovjeka i za prirodu, i ove se godine mogu osloniti na Mjesečev sjetveni kalendar Mjesečev sjetveni kalendar Marije Thun i Matthiasa K. Thuna.

Jedini hrvatski prijevod s dopuštenjem autora i s podnaslovom «za poljodjelce, vrtlare i pčelare», « s vremenima sadnje, okopavanja, sjetve i žetve te danima povoljnim za rad pčelara» ponovno objavljuje Duga plus, Društvo za razvoj biološko-dinamičkog gospodarenja iz Čakovca (40000 Čakovec, Tina Ujevića 39). U kalendaru je također objavljena pristupnica Dugi plus te popis drugih korisnih izdanja. Podsjećamo da se kalendar može nabaviti izravno kod osnivačice društva i jedine koja u Hrvatskoj ima certfikat Demeter te urednice Bernarde Orehovec, tel. 040 384 052.

Uz detaljne opute o konstelacijama nebeskih tijela, ovogodišnji Mjesečev sjetveni kalendar donosi i teme o proizvodnji sjemena (salate glavatice, matovilac, cikla, špinat, roktvica, mrkva, krumpir, luk, krastavci, dinja, paprika i stočna repa), zodijaku, Mjesečevim ritmovima i lukovima, podjeli biljaka, tumačenje što su opozicije, trigoni i konjukcije. Dalje predstavlja nacrt proizvodnje za 2011. godinu po mjesecima kao i nacrt plodoreda.

Proizvodi… (Snimila Božica Brkan)Zahvaljujući Mariji Thun i Meti Vrhunc na prenošenju vrijednih znanja, gospođa Bernarda u uvodniku ukazuje kako hranu danas proizvodi oko 10 posto stanovništva, koje uglavnom i nije svjesno da su čuvari vrlo dragocjenoga nasljedstva prijeko potrebnoga našoj djeci. To blago, ističe, nitko ne čuva da smo, upozorava dalje, već izgubili ili zanemarili oko 80 posto kultiviranih biljaka. Ponovno ih ne znamo stvoriti, a bez njih ne možemo živjeti, piše Bernarda o poljoprivredi za koju tvrdi kako je uvijek bila nositelj kulture.

Čovjek se, podsjeća udaljio u udobnost grada, time je izgubio vezu s tom tradicijom koju su ljudi stvarali u svojem odnosno prema prirodi, čovjekoljublji, duhovnom svijetu i to je nadomjestio televizijom i računalima. «Oranice su zapuštene, životinje degradirane na stvar za proizvodnju mesa i jaja: djeca gube rasuđivanje ispred televizora i računala, bježe u agresiju i uživanje droge i alkohola jer u tome kako žive stariji ne prepoznaju vrijednosti. Čovjek više ne zna prenositi kulturu iz prošlosti u budućnost te smo već druga generacija koja je izgubila vezu sa svojim korijenima te je za sebe i u buduće generacije mnogo više izgubila nego što je nnovim tehnologijama za njih priskrbila.»

Mi smo nasljednici kulture naših predaka, zaključuje Bernarda Orehovec. «Do sada to povjerenje nismo opravdali, čak smo zanemarili proizvodnju svoje hrane i još s enitko ne pita kada ćemo svoju hranu proizvodtiti doma. Tko još danas uopće zna proizvesti sve što mu treba? Među specijaliziranim poljoprivrednicima su rijetki. Sada je zadnji trenutak da prijeko potrebno znanje prenesemo mladima. Umjesto da stariji samuju u domovima za stare, tužni što je ostalo od imanja, moramo načiniti most između njih i mladih. Učenje kako prizvesti hranu,  hraniti kokoši i kuniće, kako se muzu koze i krave, sada u ovo vrijeme treba uvesti u svaki dječji vrtić i svaku školu. Takvo znanje, koje možemo posredovati mladima i najmlađima, danas je više nego potrebno», završava potpisom «Vaša Bernarda».

Tekst Božica Brkan

Fotografije Božica Brkan/Acumen

Pozivnica: 7. Međunarodni pčelarski sajam 5. i 6. veljače 2011. u Gudovcu

Na gudovečkom će pčelarskom sajmu biti predstavljene sve vrste meda koje se proizvode u Hrvatskoj, obilježit će se 130 godina izlaženja časopisa «hrvatska pčela» te, uz ostalo, razgovarati o novome sustavu poticaja pčelarstva, koje je podjednako važno za prehranu i zdravlje ljudi i za okoliš i biološku raznolikost.

U subotu i nedjelju 5. i 6. veljače 2011. godine na Sajamskom prostoru Gudovac održat će se 7. međunarodni pčelarski sajam, a njemu usuret je u četvrtak 27. siječnja održana konferecija za novinare na kojoj su o pripremama izvijestili direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Martin Kranjec, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija i gradonačelnik grada Bjelovara Antun Korušec.

Poziv na izlaganje, edukaciju i upoznavanje sa sajamskim  novostima

S konferencije za novinare

Sajam će ove godine okupiti više izlagača nego prethodne godine, više od stotinu, a pčelari i proizvođači opreme za pčelarstvo predstavit će se na većemu izložbenom prostoru višega izložbenog standarda te s novim sadržajima zanimljivim podjednako pčelarima i posjetiteljima, kojih se također očekuje više nego na prethodnim sajamskim priredbama.

Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj naglasio je da će ove godine dosadašnje sajamske cjeline, izložbu pčelarskih proizvoda i opreme, prodaju i stručne skupove dopuniti i posebne cjeline koje se odnose na inovacije i nove tehnologije te poseban prostor za medni gastronomski kutak gdje će se pripremati i degustirati raznovrsne delicije s medom i drugim pčelinjim proizvodima.

Prvi put izlažu i Finci

Iz košnice

– Osobito smo zadovoljni dolaskom pčelara izvan Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i po prvi put iz Finske. Očigledno je da naš sajam postaje sve zanimljiviji Europi. Ulaskom u EU sajam će se sigurno dalje razvijati i za njega će se iz godine u godinu povećavati zanimanje, jer danas još državne granice i propisi ograničavaju dolazak velikom broju izlagača, rekao je Zlatko Salaj.

Uspjesi hrvatskoga meda na međunarodnim ocjenjivanjima

Pripreme za 7. Međunarodni pčelarski sajam na sajamskom prostoru Gudovac također su u ozračju izuzetnih rezultata hrvatskih pčelara postignutih na svjetskom ocjenjivanju meda potkraj prošle godine u Sloveniji. U konkurenciji  336 uzoraka iz 14 zemalja bagremov med hrvatskoga pčelara Ivana Kožića proglašen je šampionom, a 34 hrvatska kandidata osvojila su impresivnih 18 zlatnih, 7 srebrnih i 5 brončanih diploma. Ovogodišnji će sajam biti u znaku obilježavanja 130 godina pčelarskog časopisa „Hrvatska pčela“, jednoga od najstarijih takvih časopisa u svijetu.

Mnoštvo posjetitelja Međunarodnoga pčelarskog sajma 2010. godine

Veliki uspjeh hrvatskoga pčelarstva je i završetak katastra pčelinjih paša na području Hrvatske čime su pčelari dostigli najviše standarde u EU. Sve je to stvorilo povoljno ozračje u pripremama i za najveću pčelarsku manifestaciju koja se održava na sajamskom prostoru u Gudovcu tako da Hrvatski pčelarski savez i Bjelovarski sajam ne kriju optimizam s kojim očekuju rezultate 7. Međunarodnoga pčelarskog sajma. Pokrovitelj  sajma je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, supokrovitelj Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo regionalnog razvoja.

Med i pčelarstvo kao sve sigurnija egzistencija

S jednoga od prošlogodišnjih izlagačkih štandova

– Ponosni smo na Pčelarski sajam, koji ima poseban značaj jer ove godine obiljažavamo 130 godina izlačenja lista „Hrvatska pčela“ kao stručnog časopisa 5. u svijetu i 3. u Europi. Prema najavama, očekujemo da će na sajmu biti zastupljene sve vrste meda koje se proizvode u Hrvatskoj. Središnja tema o kojoj će se govoriti bit će novi način potpora u pčelarstvu, jer mi kao pčelari smo završili s pričom direktnih potpora idemo kao prvi u Hrvatskoj po jednom novom europskom modelu potpora za pčelare.  I europski je parlament u prosincu raspravljao o pčelarstvu i zaključio kako valja poduzeti sve napori da se pčele i pčelarstvo održe, jer su značajni kako i za prehranu i zdravlje ljudi tako i za okoliš i biološku raznolikost. Jer, gdje nema pčela nema ni opstanka, rekao je Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

– U vremenu koje je teško za organiziranje ovakvih sajmova veseli sve nas da Bjelovarski sajam nije odustao od održavanja Pčelarskog sajma koji iz godine u godinu privlači sve veći broj pčelara i posjetitelja. Grad Bjelovar i dalje će podržavati takve manifestacije i omogućavati pčelarima da svoje proizvode ponude tržištu i izvan sajmova. Pčelarskoj udruzi „Bilogora“ u Bjelovaru ustupili smo gradski prostor za prodaju svojih proizvoda. To je konkretna pomoć pčelarstvu u teškim gospodarskim vremenima a sve na tragu ideje da se meda afirmira kao hrana i zdravstveno preventivni proizvod sa željom da pčelarstvo kao djelatnost i pčelari kao zanimanje mogu od proizvodnje meda dobro živjeti i zapošljavati, istanuo je Antun Korušec, gradonačelnik Bjelovara.

Bjelovarski “žlica meda, čaša mlijeka”

I ove se godine očekuje veliko zanimanje za bjelovarsku pčelarsku izložbu

– Županija je uvijek davala potporu održavanju takvih sajamskih manifestacija ali i poticanju proizvodnje i prodaje meda i pčelinjih proizvoda. U 2010. godini u razvoj pčelarstva u našoj županiji uloženo je 350.000 kuna. Jedna od naših poznatih akcija u školama je „Žlica meda, čaša mlijeka“ kojom želimo stvoriti navike korištenja meda od malih nogu. Ono što čine naši pčelari zahvaljuje svaku podršku posebice kada je riječ o vlastitom stručnom usavršavanju kojemu posvećujemo daleko veću pozornost nego u mnogim drugim djelatnostima – rekao je župan  Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija.

Tekst Tugomir Pemper/Bjelovarski sajam
Fotografije: Bjelovarski sajam i Acumen

Glavni ulaz u Lonjsko polje s moslavačke strane

Budućnost na rubu močvare tradicionalna je manifestacija Ogranka Matice Hrvatske Kutina kojom je deseti put, ove godine sa sloganom „Šume za vode i močvare”, u petak i subotu 28. i 29. siječnja 2011. godine obilježen Svjetski dan močvarnih staništa. U iranskome gradu Ramsaru je 2. veljače 1971. potpisana međunarodno izuzeto važna Konvencija o močvarama, osobito kao staništima ptica močvarica. Ona, kako ističe mr. sc. Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture RH, obvezuje sada već 160 zemalja potpisnica na opće očuvanje močvara na vlastitu teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa.  

Oslikano Lonjsko polje iz Područne osnovne škole repušnica

Ove je godine, već drugi put, domaćin bila Repušnica, kutinsko predgrađe, selo u kojem će se sagraditi prijemni info centar odnosno prvi službeni ulaz u park prirode Lonjsko polje s moslavačke strane. Zajedno će ga podići Grad Kutina i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, o čemu su prigodno sporazum potpisali kutinski gradonačenik Davor Žmegač i ravnatelj Ustanove Goran Gugić.

Potpisan sporazum Grada Kutine i javne ustanove Park prirode Lonjsko polje

Glavni, ne dakako i jedini ulaz u Lonjsko polje, jedno od najvažnijih močvarnih staništa u Hrvatskoj, po Gugićevim će riječima pratiti i dodatna infrastruktura te će tu biti infopunkt gdje će se posjetitelji moći informirati, punkt za edukaciju, parkiralište, sanitarni čvor i suvenirnica. Projekt će vrijediti od tri do pet milijuna kn, a Grad Kutina kandidirati će ga za financiranje iz fondova EU. Žmegač očekuje da će projektna dokumentacija biti gotova do kraja ove godine, a sav posao u idućih od dvije do četiri godine.

S predavanja: Dragutin Pasarić

Projekt kandidira za fondove Europske Unije

Gradonačenik Žmegač je također pohvalio ideju i pregnuća kutinske Matice Hrvatske, jer je Budućnost na rubu močvare postala moslavačka prepoznatljivost. Naime, službeni ulaz bit će u slue, jer se time potiče i turistička ponuda odnosno korist lokalnome stanovništvu, kojem je, po riječima predsjednika Mjesnog odbora Repušnice Ivana Bedića, Lonjsko polje  uvijek značilo život, a znači i budućnost. Sada je vide u poljoprivredi, posebice ekološkoj – stočarstvu, pčelarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, suvenirima, lovstvu… Odmah su se gostima, izletnicima u Lonjsko polje, predstavili i vrlo gostoljubivima ponudivši na budućem službenom ulazu u Lonjsko polje, uz sve ostalo, i vožnju konjskom zapregom te tradicionalnoga moslavačkoga šarana pečenoga na rašljama.    

Zaprega konja posavaca kao dojmljiv izletnički prijevoz

Uz drugo, po zamisli osnivača manifestacije Dragutina Pasarića i po tradiciji je održana i kulturna večer te su otvorene foto i etno izložbe, a KUD «Mladi Šokci» iz Duboševice i domaći KUD Repušnica oduševili su folklornim blagom. Održana su i zanimljiva predavanja: Lidija Pajan iz kutinske tvrtke Lonja-Strug d.d. predstavila je, uz drugo, nasip koji upravo Repušnicu treba obraniti od budućih velikih lonjskopoljskih voda, Josip Krajči govorio je o ulozi poslovnih banaka u podizanju svijesti o zaštiti okoliša.

Ivan Rukavina u razgvoru s Ivanom brkićem iz Selka i našom urednicom i novinarkom Božicom Brkan

I drveno graditeljstvo Moslavine ima budućnost

Ivan Rukavina iz tvrtke Hiže Rukavina d.o.o. (www.hize-rukavina.hr , 44320 Kutina, Zagrebačka 146, tel. 044630116)), predstavio izradu drvenih ekokuća. Lijepe moslavačke i posavske kuće, kakvih i danas s predivnim hrvatskim vezom, čardacima, rezbarijama itd. ima i u Repušnici, te baštinske izuzetne vrijedne građevine poput donjogračeničke kapelice sv. Fabijana i sv. Sebastijana, nadahnule su 60-godišnjega Kutinčanina, strojarskoga tehničara, da se s otpremninom Petrokemije gdje je dotad radio, otputi u zanimljiv posao – oživljavanje tradicionalne gradnje, ali na moderan način i modernim alatima. Tko bi, danas, uostalom, kaže, našao uopće dovoljno cimermana i palera da podignu kuću, pogotovo da se ona može i isfinancirati?

Rukavinina maketa drvene ekokuće

Po (turističkim!) sajmovima kruži maketa njegove drvene kuće, a uživo je podigao u Donjoj Gračenici kuću sebi, 6 m x 6 m, za što mu je za papirologiju i gradnju trebalo 2,5 godine. Takva kuća, uključujući temelj i crijep, stoji oko 25.000 eura. No, ističe Rukavina, sve ovisi o odabiru drveta, jer se, osim tradicionalne ali skupe hrastovine, može rabiti i jeftinija smrekovina ili kakvo egzotično drvo.

Maketa lonjskopoljske promatračnice ptica buduće srhitektice Ane Rukavine

Iako mnogi samo obnavljaju tradicionalne kuće, Rukavina je pun ideja, a njih očekuje i naručitelje, koje – tek očekuje. Pun  je vjere s razlogom, jer njegova kći Ana, studentica je druge godine arhitekture u Zagrebu, a vrijedno je istaknuti kako je za seminarski rad “sagradila” – osmatračnicu za ptice kakva bi s emogla podići upravo na Lonjskome polju.

Tekst Božica Brkan
Fotografije Miljenko Brezak i Božica Brkan/ Acumen

Objavljeno 2. veljače 2010.