7. Proizvodi hrvatskog sela

Već 7. proizvodi hrvatskoga sela, jedinstveni sajam pod medijskim pokroviteljstvom Vrta, priloga Večernjeg lista, otvaraju vam vrata u subotu i nedjelju, 12. i 13. travnja, na prostoru Boćarskog kluba Zrinjevac, Prisavlje 2, u Zagrebu. Prema broju izlagača i ostvarenim rezultatima, najznačajniji je to seljački sajam u Hrvatskoj. Do sada je na njemu izlagalo oko 700 proizvođača, a posjetilo ga je oko 25.000 potrošača. Ulaz je slobodan!

Proizvodi hrvatskoga sela povećali su zanimanje potrošača za seljačke proizvode, a proizvođače, posebice prerađevina, ohrabrili su i potaknuli da povećaju proizvodnju i legaliziraju ponudu. Posebno ohrabruje to da su proizvođači prepoznali važnost ove priredbe pa ih se većina vraća svake godine na sajam.

Ove će godine, prema najavi organizatora, kako kaže prof. dr. sc. Damir Kovačić, na sajmu izlagati oko 180 izlagača iz svih krajeva zemlje, od Daruvara do Vukovara, od Zadra do Koprivničkog Ivanca. Oni će ponuditi svoja vina, rakije, sireve, licitarske proizvode, jabučni ocat i vino, kupinovo vino, pekmeze i džemove, sokove i čajeve, voće i povrće, cvijeće, ručne radove, cvijeće, mesne prerađevine, od šunki i kobasica do slanine i kulena, različite ekoproizvode itd.

Uz tradicionalne prodajne izložbe hrane, pića, rukotvorina i suvenira, osobito će atraktivna biti 2. izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja.

Sajam će obogatiti i okrugli stolovi – u subotu u 13 sati Hrvatski tradicijski specijaliteti u turističkoj ponudi (moderatorica Božica Brkan, urednica Vrta), a u nedjelju u isto vrijeme Postupak certifikacije proizvoda s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla (moderator dr. sc. Srđan Lisac).

Za sladokusce će biti zanimljivo i pripremanje i ocjenjivanje čobanca.

Pokrovitelji priredbe su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Grad Zagreb, a supokrovitelji su Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Varaždinska županija, Vukovarsko-srijemska županija i Krapinsko-zagorska županija. Sajam su pripomogle Osječko-baranjska županija, Zagrebačka županija, Međimurska županija, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Croatia osiguranje i Hrvatske šume. Medijski pokrovitelj sajma je Vrt Večernjeg lista.

Čudnovati plodovi

Tragom vaših pitanja Pero Šoletić s Koločepa poslao nam je deformirane plodove agruma Limune i naranče izobličila grinja. Opasne grinje ili akarine šire se vjetrom, alatom, plemkama za cijepljenje, sadnicama i kukcima, a suzbijaju bijelim uljem i preparatima na bazi sumpora Stanislav Štambuk, dipl. ing. agr. Viši stručni savjetnik HZPSS-a Posredstvom kolegice Zvonke u redakciju Vrta stigla nam je pošiljka neobičnih limuna iz kućnoga vrta Pere Šoletića (tel. 020 757083, mob. 091 524 19 62) s otoka Koločepa, kaže stari naziv Kalamota, kraj Dubrovnika. Limun je posađen 1988. godine, a sorte je dalmatinski (domaći) mjesečar. Nije prskan, a gnojen je stajskim gnojem. Prvi je put ove godine rodio deformiranim plodom, a gospodin Šoletić poslao nam je sve takve, izobličene plodove.

Vrlo često na stablima limuna uočit ćemo čudne oblike plodova. Na fotografijama limuna koje ste nam poslali i na fotografijama limuna koje sam fotografirao na Hvaru vidi se neobičan oblik ploda limuna. Kako oni nastaju? Uzročnik je tome grinja pupova agruma (lat. Aceria sheldoni). Grinje ili akarine vrlo su opasna skupina štetočinja limuna. Borba je protiv njih teška zato što su sitne, golim okom nevidljive i imaju mnogo generacija tijekom godine. Njihovo je širenje jako potpomognuto vjetrom, alatom, plemkama za cijepljenje, sadnicama i brojnim kukcima.

Grinja pupova agruma u krošnjama je agruma. Razmnožava se relativno brzo i u jednoj godini ima i do šest generacija. Napada lišće, pupove i plodove. Na pupovima se stvaraju otvorene šiške zbog izlučivanja nekih enzima iz tijela grinje. Lišće se izoblići, izboji su kržljavi i nepravilna oblika. Napadnuti plodovi također se izobliče i imaju čudne i nepravilne oblike koji katkad plodovima limuna sliče samo bojom. Borba protiv te grinje katkad je teška jer ona prezimljuje u pupovima. Lako se prenosi dijelovima za razmnažanje. U zaštiti se rabi bijelo ulje i preparati na bazi sumpora. Najviše se javlja na limunima, a manje na ostalim agrumima, kao što možete vidjeti i na fotografijama naranača s Hvara.

Rane sorte krušaka

Nove se rane sorte krušaka ubrzano šire u nas u Sloveniji. Vrlo su zanimljive jer su kvalitetne, a zore već u srpnju i mogu upotpuniti ponudu ranih krušaka na policama prodavaonica i na tržnicama. Zato su primjerene i za plantažni uzgoj i za uzgoj u vrtu i domaćem voćnjaku. Naš rasadnik cijepi sorte kuške tako da su u ponudi sadnica za sadnju.

Etrusca rana ljetna sorta kruške nastala je križanjem sorti Coscia X Gentile i u proizvodnji je od 1991. godine. Na svom imanju imam etrusku posađenu 1996. i svakog ljeta dobro rodi. Dozrijeva oko 10. srpnja, ovisno o tome na kojem je području posađena. Plod je malen do srednje veličine, zbog velike rodnosti i katkad velike gustoće plodova. Kruškolika je, izdužena oblika koji se prema vrhu postupno suzuje, s dugačkom i peteljkom srednje debljine izraslom na jednu stranu. Plod lijepo izgleda, glatke je kožice, svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi u zelenkastožućkastu, a na sunčanoj strani i na živahnu crvenu. Zrioba je toj sorti oko 39 dana prije viljamovke, plodovi se dobro drže, ne opadaju, a berba se razvuče tako da nisu svi zreli u isto vrijeme. Otporna je na brzo prezrijevanje. Meso je ploda etruske bijelo, topivo fine teksture, dobra okusa i posebne arome. Stablo dosta bujno raste, srednje je uspravno pa je potrebno ljeti savijati jednogodišnje izboje srednje debljine Rodi na dvogodišnjim izdancima i štrcljima. Cvate srednje rano i dobro se oprašuje, s drugim sortama krušaka, u cvatnom brstu ima u prosjeku sedam cvatova. Etruska je jako rodna sorta i rodi redovito.

Tosca nova ljetna sorta kruške uzgojena je križanjem sorti coscia i williams, a proizvodi se i razmnožava od 1993. godine. Rana je, ljetna, dozrijeva oko 21. srpnja, ovisno o tome na kojem je području posađena i o vremenskim uvjetima dozrijevanja. Plod je srednje veličine, lijepa kruškolika oblika koji prelazi u kratak i širok vrat završavajući ravnim vrhom i srednje dugačkom peteljkom. Plod lijepo izgleda, kožica je srednje debela svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi na žutozelenu na sunčanoj strani s nešto marmorirana crvenila. Zrela je oko 28 dana prije viljamovke. Otporna je i plodovi ne prezrijevaju. Meso je ploda bijelo, srednje fine teksture i dobra okusa. Stablo ima srednje bujan rast, a savijanjem jednogodišnjih izdanaka aktiviramo stvaranje cvatova i time dobru rodnost. Cvate srednje rano, a oploditi je mogu druge sorte krušaka koje cvatu u to vrijeme. Zanimljiva je za uzgoj jer u to vrijeme nema u ponudi kvalitetne sorte krušaka.

Nagrade Mladinim vinima

Na najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina 14. Vinalies Internationales odrûanom u Parizu Mladinina vina graševina berba 1999. i traminac berba 2006. u jakoj međunarodnoj konkurenciji osvojila su početkom ožujka 2008. dvije srebrne medalje. Na ocjenjivanju je sudjelovalo 3011 vina iz 36 zemalja, a od 11 uzoraka iz Hrvatske dva Mladinina vina nagrađena su srebrnim medaljama. Doznajemo to iz Agrokora.

Vinalies Internationales natjecanje je koje na jednom mjestu okuplja više od 90 vinskih stručnjaka iz cijeloga svijeta. Održava se pod pokroviteljstvom francuskog Ministarstva poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva zdravlja, mladosti i sporta, Ministarstva obrazovanja, Svjetske udruge velikih međunarodnih ocjenjivača vina, Svjetske udruge enologa te Svjetske organizacije za vino i lozu.

Ocjenjivanje u Parizu jedno je od najprestižnijih u svijetu. Dobiti medalju na tako uglednu najtjecanju velika je čast svakom vinaruì, kazao je ponosno Franjo Francem, direktor projekata u vinarstvu Agrokora te nadodao da su pravila vrlo rigorozna, a kriteriji u ocjenjivanju vina visoki. Ocjenjuje komisija koja se sastoji od sedam članova iz različitih zemalja i predsjednika koji je uvijek iz Francuske. Dobivene ocjene dodatno se usmeno i pismeno komentiraju i kao rezultat natjecanja objavljuje se knjiga sa samo 1000 najboljih svjetskih vina. Ove su godine u njoj svoje mjesto našla Mladinina vina graševina berba 1999. i traminac berba 2006.

Podsjećamo da je na tome ocjenjivanju prošlih godina sjajno prolazila vina Vadela 1862.

Piše Božica Brkan

Maslina i maslinovo ulje A-Ž

Nakon što je 2005. objavila izvrsnu knjigu “Vino A – Ž”, zagrebačka izdavačka kuća Naklada Zadro na nedavnoj “Maslini 2008.” u Splitu predstavila je svoj novi maestralni pothvat “Maslina i maslinovo ulje A-Ž”. Kako je knjiga objavljena u sruadnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u Split, urednici su Božena Zadro i Slavko Perica, a autora suradnika je gotovo tridesetak. Rezultat se vidi u sjajnoj knjizi podjednako za čitanje i za primjenu. Na gotovo 300 stranica ona zaokružuje i prerasta sve one naslove posljednjih godina objavljene o drevnoj i ponovno sve popularnijoj sredozemnoj kulturi.

Od “Ljudi i masline” uz izložbu Etnografskog muzeja u Zagrebu iz 1994., “Gonjidbe i ishrane masline” mr. sc. Sanje Biškup Agroknjige iz Selca 2005., “Djevičanskoga maslinova ulje od masline do stola” Olivere Korpivnjak te MIH-a iz Poreča, zatim “Naše velečasne masline” Mladena Vukovića i Napretka 2006., “100 najuspješnijih maslinara Hrvatske 2006.” Sinaja Bulimbašića te Agroknjige iz Selca itd.

Knjiga je podijeljena u dvije velike te unutar toga u niz manjih cjelina. Prvi dio – Velečasna maslina – obrađuje maslinu u umjetnosti, povjesnice te godišnji ciklus i sustav uzgoja i proizvodnju djevičanskoga maslinova ulja, konzerviranje masline, seonzorska svojstva i ocjenjivanje maslinova ulja te zdravstvene i kulinarske aspekte, a drugi dio je leksikon maslinarstva od natuknice “Albanije” do “Žužić,Italo”. Cijela grafički iskrojena u bijelo-maslinastome, ova knjiga prerasta u jedinstven doživljaj i po pristupu koji nadrasta ili samo poetski ili samo tehnološki. Tako Lada Džidić u odjeljku naslovljenom “Pod maslinom” istražuje temu od mita do sedme umjetnosti, Željko Krnčević u odjeljku “O svetom is vjetovnom” donosi crtice iz povijesti malsine i maslinova ulja, Slavko Perica “Od krša do vječnosti” obrađuje godišnji ciklus i sustave uzgoja, Olivera Koprivnjak u “Tekućem zlatu” govori o proizvodnji djevičanskoga maslinova ulja, a u “Okusima i aromama” senzorska svojstva i ocjenjivanje djevičanskih malsinovih ulja, Zorica Jurišić u “stolnim maslinama” obrađuje konzervranje, a Vera Duić-Pribičević u “Panaceju u bolovima” maslinovo ulje i zdravlje. Branka Brekalo u “Slastima i lastima Mediterana” obrađuje maslinu i maslinovo ulje u kulinarstvu.

Dakako, u leksikonu koji predstavlja, među ostalim, sve važnije pojmove vezane za maslinu i maslinovo ulje, od fenomena do sorta, pišu imena poput pokojnoga Nestora mediteranskih kultura u nas mr. sc. Pavla Barakića, zatim dr. sc. Mario Bjeliš, Dobroslav Elezović. dr. sc. Smiljana Goreta i drudi. Knjiga je bogato ilustrirana, među ostalim i slikama Ljube Babića, ignjata Joba, jerolima Mišea i sličnima, skicama te vrsnim fotografijama, među ostalim i Ivana Balića Cobre, Nenada Fabijanića itd.

 Piše Božica Brkan