Zakoni su da se krše?!

U Zagrebu danas živi oko 30 tisuća pasa. Impozantan broj! Susrećemo ih svakodnevno na ulici, u parkovima, dvorištima . . .Ponekad nam izazivaju osmjeh na licu svojom umiljatošću, ali i vrlo često bijes zbog fekalija, koje su preplavile grad. Zakoni su doneseni još davno, ali bez kazni, tko da o njima vodi računa! U svibnju 2000-te donesena je Odluka o držanju životinja za društvo i životinja opasnih po život ljudi i postupanju s njima. Članci od 1. do 8. utvrđuju tko se sve smatra vlasnikom životinje, uvjete smještaja i odgovornost vlasnika za ishranu i zdravstvenu njegu psa. Slijede uredbe o kretanju pasa u vanjskim prostorima u kojima se jasno navodi što je dozvoljeno a što nije. Člankom 9. propisano je da se pas na javnom površinama mora voditi na uzici tako da ne ugrožava ni ljude, ni druge životinje. Američki strafordski terijeri, bulterijeri, pitbul terijeri, rotwaileri, doge, njemački i belgijski ovčari, japanski borilački psi, veliki japanski špicevi, mastifi, šarplaninci i križanci svih ovih pasmina, zbog urođene agresivnosti, pored uzice moraju obavezno imati i brnjicu. Propis je jedno a stvarnost drugo! Dok mališane kao što su pekinezeri ili pudlice, vlasnici vode na uzici, veliki i agresivni psi šetaju se i bez uzice i bez brnjice. Broj onih koji se pridržavaju zakona je toliko malen da je zanemariv. Kada ste zadnji put vidjeli psa s brnjicom? Kazne su propisane, ali nitko se ne kažnjava. A veliki i opasni psi i dalje šetaju našim ulicama i parkovima bez kontrole.

Članak 11. točno utvrđuje da se psa ne smije uvoditi u trgovine sa hranom, tržnice, pošte, muzeje, kazališta, groblja, škole, dječje vrtiće i zdravstvene ustanove. To se poštuje više jer na tome insistiraju zaposlenici navedenih firmi i ustanova, nego savjesnošću samih vlasnika. Okrugli znak sa prekriženim psom nalazi se gotovo na svim uređenim igralištima, parkovima, cvjetnjacima, terenima za sport i rekreaciju, te javnim kupalištima kao vidljiv znak zabrane, ali malo se tko na to obazire. Jutrom i navečer mnoštvo šetača sa svojim ljubimcima ispune te prostore i dok psi veselo trče i obavljaju nuždu, oni mirno sjede na klupama i razgovaraju s drugim vlasnicima. Uredba o obaveznom čišćenju fekalija nakon što pas obavi nuždu je mrtvo slovo na papiru! Čudno da i ovdje prednjače vlasnici velikih pasa. Što veći pas, veći je i nemar vlasnika! Na kolnicima i zelenim površinama Zagreba svakodnevno svoj trag ostave na stotine ljubimaca. Građani su s pravom ogorčeni i iskazuju svoje nezadovoljstvo. Oni malobrojni savjesni vlasnici sa pripremljenim vrećicama za čišćenje, često plate ceh za sve one nemarne! U svim većim Pet centrima mogu se kupiti pakovanja od 20 vrećica za cijenu od 12 kuna ili pakovanje od 10 vrećica sa kartončićem za lakše čišćenje za istu cijenu.

Ali nije sve samo o zabranama. U Zagrebu postoje mjesta gdje se pas može pustiti da se istrči bez uzice, premda opasne pasmine moraju zadržati brnjicu. Ima ih 14 i sva su navedena u članku 14. Okrugli znak na kojem je naslikan pas sa brnjicom je znak da ste na takvom mjestu. Problem je da je takvih mjesta malo a pasa mnogo! U nekim parkovima građani su sami podijelili park na dio za pse i dio gdje se ne smiju voditi, primjerice park na Tuđmanovu trgu. Da li bi to bio pravi put za rješavanje problema? Jasno uz obavezno čišćenje onečišćene površine, što je osnovni preduvjet normalnog suživota.

Za provedbu ovih odluka u život zaduženi su komunalni redari. Oni nadziru komunalni red te poduzimaju mjere za njegovo provođenje u uređivanju naselja, održavanju čistoće i čuvanju javnih površina. Za prekršaj iz članaka 9., 14. i 15. komunalni redari mogu od osoba koje zateknu u prekršaju naplaćivati novčanu kaznu na licu mjesta. Za vrijeme pisanja ovog članka donesene su odluke o znatnom povećanju iznosa novčanih kazni za sve one koji svojim nemarom prljaju naš lijepi grad.

Piše Linda Išek

Pčele u oplodnji voćaka

Neke voćne vrste cvatu ranije, a neke kasnije. Razlika može biti i po nekoliko dana, pa unatoč tome što su interfertilne, oprašivanje i oplodnja ne zadovoljavaju.

Za različite vrste voća ne mora biti jednaka udaljenost među oprašivačima. Vrste koje pčele posjećuju, primjerice jabuke, mogu biti i s većim razmacima među pojedinim sortama. Pčele rjeđe posjećuju kruške i tada oprašivači moraju biti češći unutar osnovne sorte.

U voćnim nasadima neki kukci pomažu u prenošenju peluda i oprašivanju voćaka. Ipak je najčešća i najmasovnija medonosna pčela. Optimalni uvjeti za veći posjet pčela u nasadu znatno ovise i o fenofazi cvatnje, privlačnosti sorte, veličini nasada, udaljenosti cvjetova druge voćne vrste, vremenskim prilikama itd. Pčela rado posjećuje vrste bogatije nektarom i šećerom.

Najviše nektara ima jabuka, trešnja, badem, marelica, a najmanje kruška. Kruška svojim specifičnim mirisom čak i odbija pčele.

Stanislav Štambuk, Viši stručni savjetnik u HZPSS-u

Gdje kupiti sadnice

Sadnice aronije

Rasadnik Kerestinec u Zagrebu, Kerestinečka cesta 13, tel. 01 33 84 910 (radno vrijem: svaki dan 8-17, subotom 8-14), kako javlja Gordana Paprić, nabavio je sadnice aronije.

Trogodišnji grmovi posađeni su u velike tegle. Prodaju se po 80 kn. Rano u proljeće i kasno u jesen sade se u jame manje od klasičnih za voćke, 60 cm x 60 cm x 60 cm. Drenaža je nužna kako aroniji noge “ne bi bile u vodi”. Aronija nije zahtjevna u uzgoju. Sadnice se ne šalju pouzećem.

Sadnice europske i američke brusnice, borovnice i kakija?

One koje zanima gdje bi mogli nabaviti sadnice brusnica, borovnice i kaki jabuka upujućemo na gospođu Gordanu Biondić iz tvrtke Euro-Alfa iz Zagreba (tel. 01 2387 368,koja javlja da su nabavili sadnice koje se mogu saditi u ožujku i početkom travnja.

Europska brusnica

Lijepa, nisko grmasta, visoka 25 cm, zelena pokrovna biljka, koja voli humusno kiselo tlo (pH 4 – 5) kiselosti, a sadi se s kiselim tresetom. Otporna je na bolesti i štetnike. Sadnice brusnica se sade 30 cm u redu s razmakom između redova 90 cm ili na 25 cm, ako je razmak između redova 100 cm. Jarak dubine 20 – 25 cm mora se napuniti kiselom zemljom bogatom humusom i dobro pognojenom. Između redova se kosimo. Kad je brusnica posađena, pušta izdanke i napravi tepih tako da popuni prostor između sadnica. Plodovi zore prvi put krajem srpnja, a drugi put krajem mjeseca rujna. Svatko si može na okućnici posaditi manji nasad zbog lijepa lišća i vrlo zdravih plodova koji se prerađuju se u sok, čaj, džem, umak, suše se ili zamrzavaju.

Američka brusnica

Puzajuće izdanke dužine od 1 – 2 m, na kojima izrastaju izdanci dužine 20 cm, a na njima su cvatovi i kasnije plodovi. U uzgoju se mogu pustiti da idu po tlu ili se usmjeravaju u red zbog lakšeg branja. Izdanci su drvenasti, lišće je tamno zeleno, a zimi u fazi mirovanja crvenkasto. Plodovi puno krupniji nego u europske brusnice zore u jesen. Sade se na širem razmaku, jer treba pustiti da izdanci razrastu. Sadi se jednako kao europska brunica. Za suše valja zalijevati oko sadnice. Sve vrste sadnica su dugovječne, nasadi brusnica traju i više od 30 godina.

Borovnica

Nasadi Borovnice traju najmanje 20-30 godina, a kad se grm izrodi, potrebno je pomlađivanje, izrezivanje starih grana, da izrastu novi izdanci, koji daju krupne plodove. Visoko grmasta borovnica može se uspješno gajiti na manjim nadmorskim visinama, iako uspijeva i visinama i do 1000 m, gdje je treba saditi ranije. Dobro uspijeva i na sjenovitim područjima posađena iza kuće, iza drveća ili u većoj posudi. Otporna je na zimu, mrazove i na bolesti, pa prskanje nije potrebno. Neke sorte zore i od 3 do 5 tjedana, a neke se beru i intervalima od 4 do 7 puta, ovisno o vremenu i području sadnje. Sadi se u za to pripremljene kanale ili iskopane jame u kojima mora biti kisela zemlja bogata humusom i pognojena. Razmak sadnje sadnica manje bujnih sorta američke borovnice u redu je 1 m – 1,2m, dok se ostale sorte sade na 1,5 m u redu s razmakom između redova najmanje 2,5 m.

Kaki Jabuka

Dobro uspijeva u kontinentalnoj klimi. Ima izuzetno lijepo stablo, tamnozelene kožnate listove, lijepe cvjetove i plodove, koji kasno ujesen ostaju na stablu bez lišća. Ubiru seprije jačih mrazeva. Dozrijevaju u različito vrijeme, ovisno o sorti, vremenu, osunčanosti i osvjetljenosti te
položaju sadnje itd.

Sadnice feijoe iz Sloveniji

Sadnice feijoe i mnogih zanimljivih voćnih vrsta odnosno sorta voćaka mogu se naći na imanju Antona Baznika, u rasadniku Rast u Krški vasi kraj Brežica u Sloveniji, tel. 00386/ 7 4559 344, mob. 00386/ 31 678217, web stranica Rast-a.

Sadnice “borovinke” u Srbiji?

Zlatko Sazdov javlja nam se iz Makedonije. Zanima ga gdje bi mogao kupiti sadnice borovinke u Srbiji. Pretpostavljamo da se radi o borovnici. Ukoliko možete pomoći g. Sazdovu, pošaljite nam poruku, a mi ćemo je proslijediti.

Prodavaonica hrvatskog sela

Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. sc. Božidar Pankretić otvorio je 12. ožujka 2008. u Zagrebu u Vlaškoj ulici 79, prodavaonicu «Proizvodi hrvatskog sela». Zagrepčani u njoj mogu kupiti autohtone seljačke proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i robne marke triju županija – Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske. Među ostalim svoje proizvode tu nude: Perakić (kulenova seka, slavonska kobasica, slanina, čvarci) i Modic (kulenova seka, slavonska kobasica, slanina, čvarci) iz Bošnjaka, Lišćević (kulenova seka, slavonska kobasica, slanina, čvarci) iz Nijemaca,

Bodren (vina) iz Pregrade, Kvik med (med) iz Dugog Sela, Perković (voćne rakije) iz Bregane, Drago Režek (vina) iz Jastrebarskog,

Jarec (vina) i Puhelek Purek (vina) iz Zeline, Tomac (pjenušci) iz Jastrebarskog, Tomica i Marica (medenjaci) iz Zagreba, Žampera (kozji sir i sir u maslinovu ulju) iz Žmana, Juzbašić; Šarčević (šljivovica) Bošnjaka, Haluga (ocat, voćna rakija) iz Velike Gorice, Volarić (med) iz Jastrebarskog, Knežević (med) iz Šiškovaca, Euromilik (sir Dragec) iz Beloslavca, Bedenica, Laktec (kiselo zelje)…

– To je iskorak kojim hrvatsko selo, s najboljim što ima, dolazi u grad. Ministarstvo podržava ovaj projekt, koji autohtone seljačke delicije približava potrošačima. Kada ljudi zavole te proizvode, vjerujem, rado će iz grada dolaziti na selo – rekao je ministar Pankretić dodajući kako se nada da će već dogodine Hrvatska imati lanac takvih prodavaonica.

Prof. dr. sc. Damir Kovačić sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, jedan od začetnika toga projekta, istaknuo je da se na policama prodavaonice nalaze seljačke delicije, kojih, zbog male količine te zahtjevne i skupe distribucije, nema u velikim trgovačkim lancima. To su mesne delicije (kulen, samoborska salama, švargl, čvarci..), domaći sirevi, med, vino, voćne rakije, tradicijski suveniri itd.

Ovo je ogledna prodavaonica i tek trebamo vidjeti može li ona opstati u tržišnim uvijetima. Njome želimo pomoći proizvođačima da lakše pronađu put do tržišta – rekao je Kovačić.

Prodavaopnica je, podsjećamo nastala iz projekta sajmova Proizvodi hrvatskog sela, prvoga na kojem su se mogli predstaviti samo registrirani proiazvođači, idući slijedi sredinom travnja u Zagrebu.

Pišu Dražen Kopač i Božica Brkan

Pisanice – bojenje jaja

Želite li da vaše pisanice budu jedinstvene, obojite ih biljnim bojama u različitim kombinacijama. Mnoge biljke sadržavaju pigmente koji će obojiti ljusku jajeta, a rabe se cvjetovi, listovi, plodovi, korijen ili kora.

Listovi crvenog kupusa daju npr. plavu, plavozelenu i plavoljubičastu boju. Od smeđe lupine luka ljuska jaja će biti smeđa, a od ljubičaste lupine crvena do tamnoljubičasta. Listovi špinata, koprive, podbjela, bazge, paprati, maslačka te mladi listovi breze daju žutozelenu do tamnozelenu boju. Mljeveni šafran, mljeveni podanak kurkume, korica limuna i naranče te listovi mrkve jaje će obojiti svijetložuto. Pisanice će biti ružičaste, obojite li ih sokom od cikle, maline, kupine ili višnje. Svježe mljevena ili instant kava te indijski čaj jaja će obojiti smeđe, a ljuska žutih jabuka žutozeleno. Cvjetovi bazge i kamilice daju zlatnožutu boju, a mljevena crvena paprika narančastu.

Jaja možete bojiti hladnim postupkom, pri čemu se bilje kuha u vodi 30 – 45 min, tekućina ocijedi i ohladi na sobnu temperaturu. U obojenu tekućinu uronite tvrdokuhana jaja i ostavite ih da stoje nekoliko minuta do nekoliko sati. Bojite li jaja kuhanjem, u posudu stavite odabrani dio biljke, zakuhajte do vrenja, pa kuhajte na laganoj vatri 30-45 min. Ohladite, procijedite, dodajte 2 žlice alkoholnog octa, uronite sirova jaja pa ih kuhajte dok ne dobijete željenu boju, 10 – 60 min. Izvadite ih, položite na kuhinjski papirnati ubrus i ostavite da se ohlade i osuše.

Pozor! Tako obojena jaja nisu za jelo, jer upiju miris i okus biljke kojom ste ih bojali. Osim toga neke biljne boje su i otrovne, a duljim stajanjem i kuhanjem mogu prodrijeti i u unutrašnjost jajeta. Stoga jedite samo tvrdokuhana svježa neobojena jaja, a pisanice namažite nauljenom vatom, složite ih na travicu u košaricu i ukrasite uskrsni stol.

Na kraju…

Jaja se tradicionalno najčešće boje na Veliku subotu, a u svakoj se obitelji nađe netko vješt da ukrasi jaja šaranjem pomoću voska, jetkanjem tj. pisanjem dušičnom kiselinom ili octom, struganjem obojenog jajeta, kistom i temperama, flomasterima, perlicama, šljokicama, vrpcama, sitnom tjesteninom, rižom, kokosovim brašnom, bojama za staklo, licitarskim bojama, prehrambenim kupovnim bojama, bojama za tekstil… Ako vam to ne uspijeva ili nemate vremena, kupite već pisane pisanice.