Gospodarski kalendar 2008.

S ovo je godinom Gospodarski kalendar ušao u 107. godinu izlaženja, ali je prvi put Kalendar za puk objavljen 1847. godine a tek 1909. dobiva današnje ime. Iza takve dugovječnosti mora stajati doista općeprihvaćen sadržaj. No Gospodarski kalendar 2008. ima, dakako, uobičajene popularne rubrike, ali i novosti, kako korisne tako iz zanimljive za čitanje.

Gospodarski kalendar glavni urednik Branko Horvat, urednici Nada Ćuk, Branko Horvat i Vitomir Patko) im očekivani kalendar s podacima i o izlasku i zalasku sunca, očekivanom srednjom mjesečnom temperaturom te radovima u svakome od mjeseci u polju, staji, vinogradu, voćnjaku, povrtnjaku, podrumu, vrtu… Iza toga slijede tekstovi s područja ratarstva (dvije berbe godišnje, mjere portiv suše, nadzemni trap za krumpir, kad se isplate mikrohranjiva?), mehanizacije (obrada tla nakon žetve, koji trakgtor kupiri), krmnog bilja (postrna sjetva krmnih kultura, natapanje prirodnih travnjaka, smjesa ozimoga graška i žitarica vrijeme kosidbe lucerne), zaštite bilja (priprema škropiva i redoslijed miješanja, što utječe na učinak herbicida, sjetva kultur anakon primjene herbicida, suzbijanje korova na strništima), stočarstvo (uzgoj msnih goveda u sustavu krava – tele, hranidba ovaca, sitočnofrizijska ovca), veterinarsko zdravstvo (tetanus, ostaci anutibiotika u mlijeku, praćenje zdravstvenog stanja vimena, kvark i slojeviti sir), peradarstvo (podrijetlo i pasmine pataka, ekološki uzgoj gusaka) pčelarstva (paketni rojevi, pčelinji ubod i otrov…), kunićarstva (hrvatski veliki bijeloopaljeni kunić, dobivanje angora vune, čistoća i raskužba kunićnjaka), graditeljstvo (smještaj, izrada i uređenje pčelinjaka, prasilište), voćarstva (važne sorte bresaka i nektarina za kontinentalnu Hrvatsku, intenzivni orašik s francuskim sortama), vinogradarstva (pipe štetnici vinove loze, gnojidba voćnjaka i vinograda, uzgojni oblik vertiko), podrumarstva (čuvanje arhivskih vina, njega vina na kvascu, proizvodnja vina u amfori, uklanjanje nedostataka rakije), povrćarstva (ukrasno povrće i jestivo cvijeće, savjeti za uzgoj patlidžana, daikon, folijarna ishrana povrća), cvježarstva (travnjak – zeleni tepih vrta, ružmarin i lavanda u loncima, topiari, mirta, ciklama), ljekovitog bilja, ekologije, lova i ribolova, zakonskih propisa, doma i obitelji. Od novosti spominjemo s našega Jadrana etnu, predstavljenu kao novi križanav mandarine, plavac kao sorta toplijih podneblja, prirodnu boju za tekstil i drvo itd.

Ukratko očekivano, ali i uvijek više od toga.

Božica Brkan

Minisirana za obiteljska gospodarstva

Na grubišnopoljskome Sajmu sira tvrtka Pecon iz Zagreba predstavila je jedinstvenu minisiranu, koju je projektirao njihov inženjer Vjekoslav Tonchia. Kapacitetom je, dakako, namijenjena manjim prerađivačima, a odlično je rješenje za proizvodnju polutvrdog sira u obiteljskim gospodarstvima. Po jednom je kotlu sirenja potrebno 40 litara mlijeka, a dnevno se može obraditi do 160 litara mlijeka. Cijeli je uređaj izrađen od nehrđajućeg čelika čime su osigurani uvjeti za besprijekornu higijensku proizvodnju, kakava se i traži u takvoj proizvodnji. Vrijednost minisirane prepoznalo je Karlovačko Veleučilište, koja je i vlasnik prototipne minisirane, doznajemo od Antonije Briševac iz Odjela prodaje i marketinga, a tehnolginja Jelena Zlatić dodaje kako minisirana stoji 80.000 kn, a mogu je isporućiti 45 – 60 dana od narudžbe.

Pecon su, podsjećamo, prije 17 godina osnovali bivši zaposlenici velikog i uglednog Jedinstva, poznate, na žalost pokojne, kompanije koja je opremu ugrađivala u tvornice širom svijeta. Osnovna joj je djelatnost inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji. Peconov su proizvod zaokružene tehnološke cjeline koje djeluju kao gotova rješenja po principu „ključ u ruke“, a proizvodni program namijenjen je obiteljskim gospodarstvima, malim i srednjim poduzetnicima te velikim industrijskim postrojenjima u prehrambenoj, konditorskoj, duhanskoj, kemijskoj, farmaceutskoj i petrokemijskoj te industriji nafte.

Božica Brkan

Podaci o kakvoći meda

To je natjecanje pokrenuto u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom kako bi se, navode, višegodišnjim praćenjem i provjerom kvalitete utvrdile značajke istih i različitih vrsta medova na lokalnome području. Time bi se, tumače, dobile lokalne karaktweristike medova koje bi bile element za zaštitu geografskog podrijetl ameda. Kroz natjecanje se skreće pozor javnosti na izuzetne nutricionističke i zdravstvene osobine meda i time utječe na povećanje potrošnje. Razvija se spoznaja da su pčele nezaobilazan faktor očuvanja biološke raznolikosti naše domovine.

Kako zagrebačko pčelarstvo opisuje Darko Vuletić, prvi čovjek Gradskoga ureda za poljoprivredu, s pašama bagrema, lipe, kestena i metvice, u gradu je registriano pet pčelarskih društava – “Zagreb”, “Lipa”, “Propolis”, “Degenija” i “Zagi”, koji okupljaju pretežito pčelare koji svoje košnice sele. Zanimljivo je da je zahvaljujući gradskim subvencijama, pomoćima, edukacijama i prezentacijama povećan broj košnica.

Više se ne može tvrditi da je pčelarstvo pretežito posao umirovljenika-hobista, jer je sve više educiranih pčelara, a 170 pčelara sa 10.000 košnica upisano je i u upisnik. Vrlo je zanimljivo da su žene pčelarke postale važan čimbenik i brojem košnica i plasmanom pčelarskih proizvoda. Uz ostalo, izuzetno su vrijedni podaci o pčelarima i proizvodima te ocjenama kakvoće (senzorske i fizikalno-biokemijske) tokom pet godina, što je nesumnjivo vrijedan vodič potrošačima meda, ali je, na žalost, ograničena dometa, jer je zbornik tiskan u samo u 500 primjeraka.

Božica Brkan

Integralna proizvodnja šljiva

Proizvodnja šljiva u nas namijenjena je za svježu potrošnju i za preradu. prerađivači šljiva pri otkupu pred proizvođače postavljaju sve više zahtjeve kakvoće voća koje otkupljuju. Najcjenjenija sorta za preradu u na sje bistrica, no zbog osjetljivosti na virus šarke šljive, njezina produkcija upitne je ekonomske ispaltivosti u intenzivnoj proizvodnji. Prodaja šljiva za svježu potrošnju još je zahtjevnija, jer kupci u velikim gradovima i turističkim središtima, osim na vanjski izgled plodova, sve više pozornosti obraćaju na unutarnju kvalitetu i žele kupovati voće s potvrdnicom integrirane proizvodnje, upozoravaju jedna od koautorica mr. sc. Lada Bičak, inače načelnica odjela za zaštitu bilja, i ravnatelj HZPSS dr. sc. Ivan Katalinić.

Hrvatska udruga ua integriranu proizvodnju voća Ivan Ciglar krovna je udruga koja promiče takvu voćarsku proizvodnju. Proizvođači voća i malsina, članovi Udruge koji poštuju tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju voća poslije kontrole mogu ostvariti i potvrdnicu te svoje voće deklarirati kao proizod proizveden po principima integrirane proizvodnje.

U brošuri “Tehnološke smjernice za integralnu proizvodnju šljiva” razmatra se najmanje vleičina voćnjaka, obrađuje podizanje voćnjaka, izbor sadnoga materijala, podloge i sorata te načini proizvodnje, od sadnje, rezidbe, obrade tla, gnojidbe, natapanja i prrjeđivanja plodova, zatim primjene regulatora rasta i berbe. Voćarima će itetako koristiti osnovna načela integrirane zaštite te integriranu zaštitu od bolesti i štetnika, korova i glodavaca. Daje i primjer dnevnika radova i zapažanja u masliniku. Na kraju donoci i vrlo koristan pregled literature.

Više informacija o brošuri “Tehnološke smjernice za integralnu proizvodnju šljiva” izravno kod izdavača Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodanu službu, lokalnim ispostavama ili u Zagrebu, Kačićeva 9/III, tel. 01 4882 700, e-mail hzpss@hzpss.hr, web stranica HZPSS-a.

Važno o rezidbi masline

“Rezidba masline” naslov je knjige što ju je prošle godine izdala splitska poljoprivredna nakladnička zadruga Agroknjiga, u sklopu biblioteke Mediteranska poljoprivredna knjiga. Zbornik radova dipl. ing. Dobroslava Elezovića, u kojem su tekstovi što su mu u proteklih deset godina izlazili u različitim časopisima, ujedno je i priručnik o rezidbi masline, prvi takav na hrvatskome jeziku.

Autor ističe kako se rezidba, kao vještina, stječe upornim radom, a pogreške su dio prakse, što ne smatra problemom, jer maslina nije osvetoljubiva i svom uzgajivaču sve oprašta, dapače i nadoknadi mu. U uvodnom dijelu objašnjeni su jezični nazivi i povijest rezidbe masline, a potom i koja su joj načela i svrha te mogući načini rezidbe, ovisno o domaćim i stranim autorima. U poglavlju Osnove rezidbe autor objašnjava niski uzgoj, reakciju stabla na rezidbu, kada je pravo vrijeme za rezidbu, ali i njezin ekonomski cilj i stabilnost proizvodnje. Kako je osnovni uvjet rezidbe poznavanje grančica, istaknuto je da mogu biti nerodne, drvne, cvjetne i mješovite.

Autor navodi i praktične ciljeve rezidbe te rezidbu prema starosti stabla. Opisani su i tipični oblici krošnje – kugla, niski cilindar, višestruki stožac, na krakove, palmeta, ipsilon, dva krila, svijećnjak, vrba, dva debla ili više njih te kotlasti grm. Objašnjena je i rezidba mladog stabla, od početka do punog roda te sve o prstenovanju i podrezivanju masline. U posebne vrste rezidbe navedena je ona uz berbu i djelomična. Prikazana je i rezidba maslina tijekom ljeta te sve moguće pogreške u rezidbi kod mladog i starog stabla, te pri sadnji, oblikovanju krošnje i pomlađivanju. Osim predstavljanja odgovarajućeg alata za uspjeh u radu autor je opisao i vrste navrćanja masline.

Knjiga se za 70 kn može kupiti izravno od nakladnika (tel. 098/185-6630).

Za razvoj ruralnih krajeva

Pri kraju samoga mandata, dakle s potpisom ministra Petra Čobankovića, Uprava za održivi razvitak seoskog prostora Ministarstva poljoprivrede objavila je brošuru “Za razvoj ruralnih krajeva” (urednik Srećko Selanac), koja će izuzetno koristiti ponajprije onima koji se već bave ili se žele baviti nekom proizvodnjom na selu, ne samo poljoprivrednom te drugima čije su aktivnosti okrenute ruralnome prostoru (komercijalne i nekomercijalna).

To je vrlo upotrebljiva, u 20.000 primjeraka otisnuta knjižica. Izvrsna je podloga za djelovanje na različitim razinama, jer – iako tek sada – pregledno donosi shemu cijeloga ustroja, potporu ruralnome razvitku kroz različite modele i mjere koje je Vrt već predstavio.

Donosi i ruralni turizam, program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina, marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ekološku poljoprivredu, oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnoga ugleda, financijske potpore programima rada strukovnih udruženja u poljoprivredi i ribarstvu, zatim program izgradnje, adaptacije i opremanja objekata za provedbu prakse u srednjim poljoprivrednim školama te potpore organizatorima sajmova, promotivnih reprezentacija, znanstvenih skupova, obljetnica i manifestacija očuvanja kulturne baštine i sudionicima na izložbama.

Izuzetno je važan i program potpore istraživanjima u poljoprivredi. Uz to, na jednome su mjestu pobrojeni svi zakonski propisi koji reguliraju ovo područje.

Božica Brkan

Mjesečev sjetveni kalendar

Uzimajući u obzir čovjeka kao cjelovito biće, osim popularizacije biološko-dinamičkog poljodjelstva, vrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva i pčelarstva, djelatnostima Duge plus, društva za razvoj biološko-dinamičkog gospodarenja, potiču i podržavaju biološko-dinamika načela i znanja na svim područjima života. Poruka je to izdavača Duge plus iz uvoda u Mjesečev sjetveni kalendar 2008. To je, kažu, jedini prijevod na hrvatski s dopuštenjem autora.

Podsjećamo da su sjetveni kalendar s vremenima sadnje, okopavanja, sjetve i žetve te danima povoljnim za rad pčelara 2008. na osnovu istraživanja zvjezdanih konstelacija sastavili Maria Thun i Matthias Thun te ga u nas nalazimo kontinuirano unatrag gotovo desetljeća u različitih izdavač – nekih godina čak i u četiri odvojene ponude! – a drugu godinu za radom u čakoveke Duge plus. Zahvaljujući ponajprije osnivačici udruge, jedinoj nositeljici znaka Demeter i pionirki biodinamičkog uzgoja te velikoj zagovornici antropozofije u nas Bernardi Orehovec, koja je i urednica knjižice.

Knjižica tumači kako se klima mijenja od davnina, predstavlja zodijak i trigone, Mjesečeve ritmove, podjelu biljaka i Mjesečeve lukove te kako čitati upute u kalendaru. Zatim razrađuje po mjesecima savjete kada što raditi te uza svaki mjesec donosi i po jednu korisnu temu. Siječanj prati pčelarenje, veljaču raspored odnosno nacrt proizvodnje za 2008. godinu, ožujak njega voćaka, vinove loze i bobičasta voća, travanj branje biljaka za pripravke, svibanj prerada mlijeka, srpanj zimsko dohranjivanje pčela i pužju napast, kolovoz kupus, rujan skladiötenje i konzerviranje te uljarice i grah, listopad krastavci, krumpir i začinski vrt, studeni posebni komposti i preporučeni dani za sječu drva posebne kakvoće. Slijede potom biljna udruženja, Berbardin opis farme Sekem u Egiptu, predstavljanje udruge Duga Plus, i plodored. Mjesečev sjetveni kalendar stoji 50 kn plus poštarina, a može se nabaviti na tel. 040 384 052 (Bernarda).

I pojednostavljen kalendar na plakatu (i na slovenskome)

Uz opsežniji u knjižici, može se nabaviti i pojednostavljeni sjetveni kalendar na jednoj stranici plakatu. Kalendar je otisnut na slovenskome, jer je objavljen u suradnji sa slovenskim Demeterom, ali u razumijevanju to i nije presudno zbog važnosti grafikoga, simboličkog predočivanja, Cijena mu je 20 kuna plus poštarina.

Kako se učlaniti u Dugu?

Iz Duge plus svoje motrište svijeta i poljoprivrede tumače kako je, kako kažu, suvremenu čovjek u civiliziranim društvima postalo jasno da, ako hoće ostvariti puninu života, osim osiguranja kvalitetne materijalne egzistencije, mora živjeti u skladu s prirodnim zakonima i zakonima svemira. Iz takve se svijesti razvila ekologija kao znanost o suživotu svih živih organizama u prirodi, njihovu djelovanju na okolinu u kojoj žive te o djelovanju okoline na njih.

Po tome, dodaju, mnogi nastoje proizvesti i kvalitetniju hranu a da pri tome ne narušavaju prirodnu ravnotežu. Time je spontano nastao niz ekoloških metoda u poljoprivredi, a najrazvijenijom drže biodinamičku i to zato što ona nije samo metoda uzgoja zdrave hrane usmjerena postizanju sklada u prirodi nego mu, uzimajući u obzir vodeću ulogu čovjeka kao najsvjesnijeg bića planeta, omogućuje da radeći i privređujući istodobno razvija i vlastitu osobnost. Ta metoda zahtijeva od čovjeka da sve svoje snage i sposobnosti stavi u službu napretka čovječanstva. Osim što održava ekoravnotežu, po dosadašnjim pokazateljima, djeluje iscjeliteljski i ondje gdje je čovjek neodgovornim postupcima tu ravnotežu narušio.

Više informacija o članstvu u Društvu za razvoj biološko-dinamičkog gospodarenja Duga plus, 40000 Čakovec, Tina Ujevića 39, tel./fakx 040 384 052. Izdavač Udruga Duga plus iz Čakovca, Bernarda Orehovec. Mjesečev sjetveni kalendar stoji 50 kn plus poštarina, na jednome listu 20 kn plus poštarina, a može se nabaviti na tel. 040 384 052 (Bernarda).

Božica Brkan

Integralna proizvodnja maslina

Lada Bičak, Marijo Car, Antun Kotlar i Višnja Šimunović autori su nove brošure Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu “Tehnološke smjernice za integralnu proizvodnju maslina”. Proizvodnja maslina i maslinova ulja su, kako poručuju jedna od koautorica mr. sc. Lada Bičak, inače načelnica odjela za zaštitu bilja, i ravnatelj HZPSS sd. sc. Ivan Katalinić, uvijek bila odlična nadopuna turističkoj djelatnosti. Promjenom načina gospodarenja, osobito boljim iskorištavanjem resursa i kapaciteta, unapređenjem tehnologije proizvodnje u smjeru ibntegrirane proizvodnje može se poboljšati postojeće stanje. Velik broj maslinika je nakon domovinskoga rata obnovljen. Većinu tih maslinika još uvijek proizvođači obrađuju na ekstenzivan, tradicionalan način, no posađen je i ne mali broj maslina u kojima će se proizvoditi intenzivno i od kojih očekujemo još bolje proizvodnje rezultate. Proizvodnja, prerada i trženje visokokvalitetnih maslinovih ulja, kažu, danas je i u nas posao koji pruža egzistenciju obiteljima u priobalju i na otocima.

Brošura “Tehnološke smjernice za integralnu proizvodnju maslina” navodi najmanje veličine maslinika, zatim obrađuje podizanje malsinika, izbor sadnoga materijala, načine proizvodnje, uključujući primjerice podizanje maslinika s razmakom i gustoćom sadnje te uzgojne oblike, zatimr ezidbu, obradu tla i gnojidbu, a potom berbu. Itetako će koristiti osnovna načela integrirane zaštite te integriranu zaštitu od bolesti i štetnika, korova i glodavaca. Daje i primjer dnevnika radova i zapažanja u masliniku. Na kraju donoci i vrlo koristan pregled literature.

Hrvatska udruga ua integriranu proizvodnju voća Ivan Ciglar krovna je udruga koja promiče takvu voćarsku proizvodnju. Proizvođači voća i maslina, članovi Udruge koji poštuju tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju voća poslije kontrole mogu ostvariti i potvrdnicu te svoje voće deklarirati kao proizod proizveden po principima integrirane proizvodnje.

Više informacija o brošuri “Tehnološke smjernice za integralnu proizvodnju maslina” izravno kod izdavača Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodanu službu, lokalnim ispostavama ili u Zagrebu, Kačićeva 9/III, tel. 01 4882 700, e-mail hzpss@hzpss.hr, web stranica HZPSS-a.